Uspješnost jedne kompanije direktno je povezana sa kvalitetom komunikacije unutar kompanije. Danas gotovo da ne postoji kompanija koja ne posmatra komunikaciju kao jedan od najvećih izazova sa kojima se svakodnevno susreće.
Komunikacija između saradnika istog i različitih hijerarhijskih nivoa i brzina komunikacije unutar kompanije izuzetno su važni za svaku kompaniju koja želi da stekne i zadrži konkurentsku prednost.

Interna komunikacija se često upoređuje  s mrežom ili pletivom koje drži (ili bi tre­balo držati) organizacione jedinice na oku­pu. Međutim, interna komunikacija - ako nije dobra - postaje opasna prijetnja orga­nizaciji koja je može rastaviti na sastavne dijelove. Dobra i/ili loša komunikacija bitno utiče na organizacionu efikasnost. Sto­ga zavrijeđuje da joj se posveti više truda i pažnje. Riječ je o vještini koja se može i treba stalno usavršavati. Razlozi zbog kojih interno komunici­ramo su brojni. Prije svega to je zbog raz­mjene informacija koje su neophodne da bi se radni procesi uopšte mogli odvijati. To potvrđuju i teorije o razvoju govora koji je bio i ostao neophodan alat za kvalitetno obavljanje složenijih radnih poduhvata. Tu je, zatim, želja i potreba da se utiče na druge, da ih se motiviše za određene akcije i zadatke. Komunikacija je način da se izbjegnu i smanje moguće nesigurnosti i nejasnoće vezane uz radne zadatke. Interno komuniciramo i zbog toga da bismo prikupili povratne informacije o obavljenom poslu. Svakako da, kao društvena bića, komunici­ramo i zbog društva, tj. stvaranja bolje tim­ske atmosfere što je preduslov timske ko­munikacije, a samim tim i timskog rada.

Peter Drucker, kultni autor iz područja menadžmenta je lošoj internoj komunika­ciji pripisao čak 60% svih menadžerskih pro­blema. S tim se postotkom slažu i procjene komunikologa prema kojima više od 50% poruka u organizaciji nikada ne stignu do onih kojima su upućene ili  stignu, ali bitno izmijenjene.
Razlozi za to su mnogobrojni. Jedan od njih je mogući prekid ili „šum” u ko­munikaciji zbog neodgovornosti, nemar­nog artikulisanja poruke, različitog shvatanja i/ili „iščitavanja” poruke. Tu je, zatim, nenamjerna izmjena poruke od strane onoga koji poruku šalje ili prenosnika, a može biti i iz­mjena poruke od strane primaoca zbog selektivnog slušanja, subjektivno „oboje­nih” vrijednosnih procjena poruke, zbog emocionalnog naboja i/ili osobine ličnosti, prebrzog zaključivanja i sličnog. Kako bi efikasno obavljali svoj posao, menadžeri moraju, više od drugih zaposlenih, da vode računa o kvalitetnoj internoj komunikaciji jer ona bitno utiče na najvažnije funkcije menadžmenta: planiranje, organizovanje, koordinaciju, motivaciju i kontrolu.
Jedan od osnovnih zadataka menadžera je poticanje i olakšavanje komunikacije. Ali, nerijetko u stvarnosti to nije slučaj pa se možemo pitati jesu li menadžeri kanal ili provalija?

Modifikovano : December 28th, 2007 Svrstano pod : Ekonomija i poslovanje Navigacija : Previous post / Next post