Poslednjih godina u IT krugovima servisna orijentacija je izazvala najviše bure. Iako je i do sada bilo značajnih promjena, kako u tehnikama i tehnologijama tako i u paradigmama, pojava servisne orijenacije se nekako još uvijek zadržava u obliku novosti i aktuelnosti. Kada se zna da koncepti servisne orijentacije i nisu novi, te da su prve tehnologije i praktične implementacije koncepata postojale jos krajem devedesetih, te da smo i dalje u relativno ranim fazama servisno orijentisane ere, manje-više samo sa vizijama i obećanjima, a bez cjelovite karakterizacije ili tehničkih implementacija, postavlja se pitanje zašto servisna orijentacija i dalje dobija toliku pažnju?Prije svega, servisna orijentacija je u suštini filozofija, paradigma, način razmišljanja. Kao takva, ona utiče na sve vidove ljudskog djelovanja, a ne samo na IT industriju. Naime, ona ne samo da prožima tehničke scenarije kao što su, recimo, telekomunikacioni servisi, već i ekonomiju, organizovanje proizvodnih procesa i slično. Praktična primjena koncepata u raznim oblastima svakako je jedan od razloga popularizacije ove paradigme. S druge strane, što se IT industrije tiče, servisna orijentacija je logičan nastavak dosadašnjeg razvoja koncepata programiranja i organizivanja programskog koda. Naime, servisna orijentacija, u određenim vidovima, postoji već duži niz godina. Štaviše, prvi mainframe računari sa radnim stanicama na kojima su radili radnici, predstavlja jedan oblik jednostavne servisne orijentacije u kojoj, korisnički terminali, u ulozi klijenata, traže i dobijaju usuge mainframe računara, kao davaoca servisa odnosno usluge.

Ipak, najveći razlog zbog kojeg se smatra da je će u IT industriji servisna orijentacija biti dominantna paradigma programiranja u narednih 15-20 godina, pa čak i dalje, svakako je podjela poslova i način organizovanja izvornog koda. Naime, razvojem IT industrije, a posebno pojavom Interneta, kao globalne mreže, stekli su se svi neophodni uslovi koji su bili potrebni da se izvrši „informatičko“ uvezivanje poslovnih klijenata. Istina, veliki poslovni klijenti su uvezivani i ranije, ali su za tu svrhu pisana posebna softverska rješenja koja su bila veoma komplikovana i teška za integraciju. Uvezivanje novih poslovnih klijenata bilo je vremenski i novčano zahtijevno, a i zahtijevalo je intimno poznavanje softvera klijenta, što je, naravno, predstavljalo i određeno narušavanje sigurnosti. Na kraju, uvezivanje aplikacija je vršeno na najnižim nivoima te je, za svaki poseban programski jezik kao i za svaku instancu softvera, bilo potrebno programirati poseban handler, posebnu vezu. Servisna orijentacija uvodi dodatni nivo apstrakcije, uklanjajući sve ove nedostatke jednim potezom.

Naime, servisno orijentisana arhitektura standardizuje komunikaciju između odvojenih servisa, odnosno dijelova softvera. Naime, sva međuprogramska komunikacija se odvija po principu zahtjev – odgovor. Pored toga, sama komunikacija se odvija preko HTTP protokola korištenjem standardizovanih SOAP poruka. Svaki davalac usluge (servis) javno objavljuje svoje funkcionalnosti u jednom dokumentu korištenjem standardizovane notacije za opisivanje servisa – WSDL jezikom. Na ovaj način, povezivanje sa i korištenje usluga udaljenih aplikacija svodi se samo na poznavanje lokacije WSDL opisa tog servisa, kreiranja klijentske instance te, na kraju, slanja standardizovanih SOAP poruka servisu. Korištenjem ovakve arhitekture uvezivanje raznorodnih poslovnih aplikacija gotovo da postaje trivijalno – svaka aplikacija koja se uvezuje u sistem samo treba da implementira sve funkcionalnosti koje izlaže spoljnom svijetu, te da javno objavi WSDL opise svojih servisa. Sada više apsolutno nije važno u kom programskom jeziku je koji softver pisan, na kojoj mašini se izvršava niti bilo šta drugo tehničkog karaktera – sve je standardizovano i transparentno. Upravo zbog ove vizije, koncepata i ideja, nije ni čudo što je servisno orijentisana arhitektura (skraćeno SOA) postala dominantna, te što se predviđa da će tako i ostati duže vrijeme.U sljedećih nekoliko postova, ovi koncepti i ova arhitektura biće nešto detaljnije opisana. Ovo je samo uvod u ono što slijedi.

Modifikovano : December 28th, 2007 Svrstano pod : IT Navigacija : Previous post / Next post