Ukoliko iole pratite lokalne ili inostrane medije biće vam poznato da je Amerika na rubu recesije, tačnije finansijske krize možda najveće u istoriji poslije Velike depresije. Nelikvidnost banaka i finansijska kriza u sektoru nekretnina po svemu sudeći najviše doprinose inflaciji, koju Federalne rezerve uporno pokušavaju da smanje upumpavajući sredstva, te smanjivajući nivo kamatne stope, kako bi na kraju izbjegli deflaciju. Zbog toga krajem marta američki dolar je dodirnuo dno u odnosu na euro i jen, te je barel sirove nafte prešao magičnih $110, dok je unca zlata na svijetskom tržištu sada vrijednija od $1000. Šta se dešava sa američkom ekonomijom?

Po svim ekonomskim faktorima američka ekonomija je prilično stabilna, kako u pogledu industrije, tako i u trgovini, gdje je i sam izvoz dosta bolji nego ranije. Međutim, za razliku od prethodnih industrijskih i ekonomskih kriza, ovdje je na pomolu finansijska kriza koja direktno utiče na sve ekonomske faktore. Da li je to samo prividno stanje?

Evropski mediji obraćaju malo pozornosti na postojeću krizu u SAD-u, iako veliki izvoznici bilježe ogromne gubitke pri izvozu. Za primjer uzmimo da je cijena jednog automobila u SAD proizvedenog u Njemačkoj trenutno niža čak za 40% nego u prodajnim salonima u samoj Njemačkoj. Pad dolara sa $1.44 u odnosu na euro 7. februara, na $1.58 nakon samo mjesec i po dana (26. marta) je dovoljan pokazatelj trenutne situacije u američkoj ekonomiji.

Federanle rezerve

Prateći američke medije, mnogi krive Bušovu administraciju, i Federalne rezerve na čijem čelu je akademičar Ben Bernanke. Trenutno on igra možda i najbitniju figuru u ovoj igri, kao glavna odgovorna osoba američke Centralne banke koja u ovom trenutku pokušava da spriječi mogući kolaps finansijskih institucija u Americi. Do sada njegov najveći potez je bio pomoć i zajam JP Morgan Chase banci, jednoj od najvećih banka u Americi, da preuzme bankrotirajuću investicionu banku Bear Stearns, koja je nakon 90 godina postojanja najavila bankrot. Sa druge strane Bernanke je omogućio velike, stotine milijardi teške zajmove svim glavnim Wall Street brokerima kod američke Centralne banke, što se u američkoj istoriji i postojanju berze nikada nije desilo. To je čist pokazatelj da se država umješala u finansijsko tržište i da Bernanke pokušava na sve načine da spriječi finansijsku katastrofu koja je na pomolu.

Predvidjanja američkih finansijskih analitičara govore da je već izvjesan pad potrošačke potrošnje, te smanjivanje broja radnih mjesta gdje bi korporacije smanjile gubitke, što svakako produbljuje recesiju.

Tržište nekretnina

Trenutna velika boljka je i tržište nekretnina koje daje veliki doprinos produbljivanju recesije. Federalne rezerve su se umješale upumpavajući sredstva nelikvidnim bankama i pomažući im da se izvuku iz trenutno loših uslova zajmova i dugova nastalih nepovoljnim kreditiranjem. Naravno, kriza nekretnina ne obuhvaća samo banke. Veliki gubici su nanešeni građevinskoj industriji, investitorima i kućovlasnicima, ali i svakom časnom američkom građaninu koji redovno plaća poreze. Iako se finansijska kriza ne osjeti izravno na kućnim budžetima, ali svakako se približava prvi talas koji će ostaviti trag i potresti običnog američkog građanina.

Generalno veliki problem proizilazi iz ogromnih zaduženja i stambenih kredita koje su američki građani uzimali u zadnjih 7 godina, gdje zaduženja građana prelaze 3 bilijarde dolara u odnosu na devedesete, što je i za sadašnje ekonomske standarde ogromna cifra. Na taj način je došlo do izvjesnog zasićenja tržišta nekretnina te je ponuda u većini američkih država uveliko prerasla potražnju, izuzev na atraktivnim lokacijama kao što su New York, Las Vegas ili San Francisco, gdje cijene nekretnina i dalje rastu zbog povećane potražnje, ali svakako i dalje su mnogo povoljnije nego nekretnine u Evropi. O tome govori podatak da na Miami Beach-u možete kupiti kuću sa 120m2 stambenog prostora i isto toliko okućnice, bazenom na prilično atraktivnoj lokaciji za manje od $300,000, što danas konvertovano u eure je manje od 190,000 EUR, koliko košta otprilike srednji dvosoban stan u centru Ljubljane. Trenutna situacija u SAD odgovara evropskim investitorima koji već uveliko investiraju i kupuju nekretnine u Americi.

Pad dolara

Većina finansijskih stručnjaka ne predviđa kolaps dolara, iako trenutno stanje pokazuje suprotno. Kao što sam i naveo, dolar je u proteklih pola godine pao za više od 10% u odnosu na euro i druge valute. To je naravno povećalo izvoz ali smanjilo uvoz, dok takav brizantan pad dolara je i strane investitore doveo u nezgodnu poziciju, jer vrijednost njihovih investicija automatski pada sa vrijednosti dolara. Zbog takve situacije investitori povlače svoje investicije iz SAD-a i još više potiču pad dolara. Država u ovoj situaciji ne može zaustaviti finansijski kolaps izuzev štampanjem novih novčanica, što opet sa druge strane potiče dalji pad valute.

Kako god da bude, finansijska kriza i pad dolara svakako neće osjetiti samo SAD. Šta više, EU možda i podcjenjuje uticaj trenutne krize u Americi na sopstvenu ekonomiju, koja će isto, ako već i nije, osjetiti udar na svojoj koži.

Modifikovano : April 10th, 2008 Svrstano pod : Ekonomija i poslovanje, Politika Navigacija : Previous post / Next post