Trenutna recesija u Americi se do sada odražava ne samo na finansijske institucije i banke, već i na industrijski sektor SAD-a kao sto su auto i avio-industrija, prehrambena industrija i sam krajnji korisnik koji na svom džepu nazire početak krize.

Finansijska kriza prouzrokovana velikim hipotekarnim zaduženjima, lošim uslovima investiranja i niskim kamatnim stopama dovodi banke do bankrota, ali ne samo banke već i industrijske gigante na koje je krenula da utiče inflacija prouzrokovana finansijskom krizom i padom dolara na globalnom tržistu. Ono što je evidentno je da je trenutni izvoz u SAD nadmašio sva očekivanja. Evropski investitori, kako veliki, tako i mali su shvatili da je pravo vrijeme za investicije u SAD nekretnine, te se trenutno veliki dio kapitala iz EU (iz Velike Britanije, Njemačke i Francuske) slijeva u američki budžet. Dovoljno govori primjer da engleski mali investitori bez razgledanja kupuju nekretnine na Floridi, gdje vile od 120m2 sa bazenom pozicionirane u renomiranom dijelu Miami Beach-a dostižu cijenu od 200,000 USD, što po trenutnom kursu iznosi oko 100,000 GBP (britanskih funti) i prestavlja “bargain price” (bagatelu) za solidno situiranog engleskog građanina.

Sa druge strane, američka globalna ekonomija još nije osjetila prvi udar recesije. Naznake naravno postoje, ali većina velikih korporacija spremno dočekuje recesiju. Eric Schmidt (generalni direktnor Google-a) na primjer smatra da je recesija izvrsna prilika za nove investicije i inovacije. Sa druge strane, inostrane kompanije koje se bave proizvodnjom, kao recimo najveći svijetski proizvođač automobila japanska Toyota, trenutno se bore sa prvim udarom recesije. Cijena radne snage u auto industiji raste zbog same pojave inflacije, te samim tim i troškovi proizvodnje se povećavaju, te dovodi u pitanje opstanak Toyotinih 30-ogodišnjih industrijskih postrojenja. Najveći udar će svakako osjetiti inostrane kompanije koje posluju u Americi, iz prostog razloga sto će porast infalcije dovesti do još veće kursne razlike dolara u odnosu na ostale valute.

Kraj trenutni strmoglavog pada dolara se još uvijek ne nazire. Federalne rezerve u kooperaciji sa velikim investicijskim fondovima i bankama kuju nove planove kako da ublaže uticaj recesije na tržište i globalnu američku ekonomiju, jer je evidentno da se stanje ne može poprvaiti niti zaustaviti. Stručnjaci postavljaju pitanje da li su Federalne rezerve prekasno shvatile da se radi o problemu koji će na kraju izazvati lančanu reakciju koja će proizvesti nezapamćenu krizu američke imperije, ili se radi o uticaju internacionalnih korporacija i naftnog lobija koje kontrolišu većinski dio američkog Senata. Na kraju će vjerovatno ostati samo špekulacije, koje neće biti toliko bitne u ovom trenutku jer će se mediji više baviti analizom bankrota renomiranih stogodišnjih korporacija i ekonomskim kolapsom američke privrede, nego što će analizirati krivca koji je dopustio da Amerika dođe do takvog kolapsa. Citi Group, najmoćnija banka na svijetu je također suočena sa popratnim efektima recesije, te mediji špekulišu da će Citi Group morati da se rasčlani na manje korporacije zbog trenutno kolosalnih razmjera ove korporacije koja zbog svoje veličine ne može da napreduje, te postaje sve nestabilnija a tržišna vrijednost pada, i sam uticaj i zastupljnost na globalnom tržistu slabi.

Uticaj recesije i poskupljenje naftnih derivata u SAD-u dovode u pitanje i američku poljoprivredu kao i transport. Zbog povećanja cijena naftnih derivata, naročito benzina, američko udruženje autoprevoznika i kamiondžija je uložilo protesnu notu Senatu, te su štrajkovima u nekoliko država izrazili veliku zabrinutost za budućnost svojih malih kompanija koje se bave transportom i špedicijom. Nezapamćen val poskupljenja goriva nisu osjetili samo mali privrednici, šta više, velike avionske kompanije kao sto su American Airlines i Delta su suočeni sa oglromnim gubicima pogotovo u sadašnje vrijeme jeftinih letova, dok barel sirove nafte prelazi i $120. Neki čak špekulišu da će se American Airlines, ukoliko cijena nafte nastavi da skače, uskoro suočiti sa bankrotom, dok Delta ulazi u fuziju sa North-West kompanijom i na taj način će pokušati da korekcijom cijena vrati 29 milijardi dolara akumuliranog gubitka od početka ere jeftinih letova koja je nastupila poslije 11. septembra 2001, koji je poslužio kao dodatni poticaj za uplašeno građanstvo da ponovo koristi usluge američkih avio kompanija, koje su u tom periodu post-9/11 krize gubili na milione dolara svakodnevno zbog “straha od letenja”.

Po zadnjim statistikama, amerikanci kupuju sve manje, sve manje se uzdaju u banke, sve manje ulaze u hipotekarne kredite, te sve manje putuju, što je i logično s obzirom na trenutnu situaciju. Naravno, ovo se odnosi na prosječnog amerikanca, čiji prosjek lagano pada i približava se prosječnom građaninu neke liberalno kapitalističke zemlje kao što je Rusija. Činjenica je da će u skoroj budućnosti amerikanci, koji se inače hrane veoma loše, krenuti da se hrane još lošije iz prostog razloga što če cijene namirnica koje su iole kvalitetne da inormno poskupi. Na kraju nacija će ostati na GMO (genetski modifikovanoj) hrani, koja će po svemu sudeći narednih decenija da bude u fokusu zdravstvenih osiguranja i osiguravajućih kuća koje već bilježe inormne gubitke zbog nepravilne ishrane osiguravaonika. Naravno, kompanije koje zapošljavaju te radnike će bilježiti još veće gubitke, kako zbog viših troškova osigranja, te zbog sve češćeg izostajanja sa posla i smanjenja produktivnosti u intelektualno baziranim uslugama.

Sve su ovo primjeri mogućih scenarija koji još uvijek ne zvuče toliko strašno i zabrinjavajuće. Međutim recesija u Americi može da reflektuje nadolazak globale svjetske krize, s obzirom da je američki uticaj u svijetu veoma raširen, te lančanom reakcijom, Amerika će zajedno u vrući kotao globalne krize da povuče i sve ostale zemlje koje su usko vezane za SAD kako na političkom tako i na ekonomskom planu, a globalno gledano to je ustvari cijeli svijet, sa eventualim izuzetkom Kine i Rusije koji na osnovu obilja sopstvenih resursa mogu nezavisno bez osjetne krize da promatraju razvoj situacije u Americi i na Zapadu.

Modifikovano : May 2nd, 2008 Svrstano pod : Društvo i društvene nauke, Ekonomija i poslovanje, Politika Navigacija : Previous post / Next post