Produktivan rad od kuće
Sledećih 20 saveta predstavlaju sumirana iskustva ljudi koji rade od kuće. Oni se uglavnom bave pisanjem, programiranjem i sličnim stvarima vezanim za kompjutere i Internet, ali mogu da se primene na širi opseg poslova. Svakako da svi imamo svoj karakter koji utiče na tačnu dimenziju i stepen primene ovih saveta, ali smatram da su korisni barem da se razmisli o njima i o našem trenutnom načinu rada (pa čak i ako ne radimo od kuće).
- Izgradite radnu etiku – poštujte planirane rasporede i beležite količinu posla urađenu prethodni radni dan. Ako ste danas uradili 4 časa vredno posla, sutradan uradite 4,5.
- Ne precenjujte svoju produktivnost – nije uvek moguće uraditi posao vredan 8 sati rada za 8 sati rada. Biti produktivan jeste moguće, ali zahteva disciplinu i radnu etiku. Počnite pomali i gradite na osnovu toga.
- Ne računajte manje vredne zadatke – prvo računajte na bitne zadatke koje radite. Manje vredno je odgovarati na pisma u odnosu na pisanje članka ili nekoliko stranica knjige koju ste započeli.
- Eliminišite smetnje – verovatno najvažniji element produktivnosti uopšte u kreativnom radu (pisanju, programiranju, slikanju…) jeste uklanjanje svakog mogućeg ometanja/šuma/smetnje. Važno je potpuno se koncentrisati na ono što radite u tom trenuku. Isključite programe za instant poruke, RSS čitače, pa čak i samu Internet vezu ukoliko vam nije neophodna.
- Počnite rano – Početi dan ranije je jedna od osnovnih premisa svih saveta produktivnosti. Možda vam više odgovara noćni radni „dan“, ali verujte da ima lepote u tome da već u 15 časova možete sa ponosom da zaključite da ste uradili 8 časova vredan posao i da ste slobodni da ostatak dana provedete na vama najzanimljiviji način.
- Razumite svoju energiju – Kada ostetite da ste umorni, pokušajte da izdržite još 10 minuta. Ako to ne uspe, napravite pauzu od 10ak minuta. Ako ni to ne pomogne, možda ipak morate da napravite nešto dužu pauzu.
- Naučite da kažete Ne – Rad od kuće vam pruža fleksibilnost, ali to znači da će svi pokušati da ukradu od vašeg vremena (jer oni ne mogu). Počesto će vas kritikovati kako, za razliku od vas, oni „rade“. Ne dopustite da vas ubede da vaše vreme nije vredno koliko njihovo i naučite da kažete NE bez dodatnih objašenjenja.
- Postavite dnevne ciljeve – Barem ugrubo postavite dnevne ciljeve. Zapišite (na papir, u Notepad) šta želite/mora da do kraja sutrašnjeg dana bude gotovo. Na ovaj način ćete umanjiti osećaj da sve morate da uradite odjednom.
- Koristite Parkinsonov zakon – „rad se širi s ciljem popunjavanja vremena koje mu je dato do
- završetka“. Dajte sebi samo nekoliko minuta da odradite zadatke gde je svršenost bitnija od savršenosti.
- Naučite da nastavite – Ukoliko vam se dogodi „kreativni blok“ možete poželeti da prekinete sa radom i sačekate „kvalitetnije“ trenutke. Naučite da nastavite da pišete (radite) čak i ako niste zadovoljni kvalitetom rada. „Blokada“ će vas proći za 15ak minuta i možete da se vratite i popravite urađeno ukoliko i dalje niste zadovoljni kvalitetom.
- Napravite radni prostor – Okruženje u kome radite trebalo bi da kreira radnu atmosferu. Ako se u okruženju u kojem radite osećate kao da igrate kompjuterske igrice, vreme je za promenu/promene.
- Odredite radne sate – Ne mešajte život i posao. Nejasno definisanje radnog vremena dovodi do dva ekstrema: ili uopšte ne radite, ili radite neproduktivno ceo dan i nemate život. (Volim izraz iako je na engleskom: unproductive workaholic.)
- Šta je najvažniji zadatak? – Uvek morate znati šta je najvažniji zadatak. Najvažniji zadatak uvek morate uraditi prvo i tako izbeći najgora kašnjenja. Čak i ako ostatak dana bude manje produktivan, barem ste uradili najvažnije za danas.
- Društveni život – Rad od kuće često dovodi da zanemarimo spoljašnji svet. Pogotovu uz postojanje Interneta, TVa i kućne dostave hrane često imamo izgovor da nema potrebe da izlazimo van. Pogrešno! Družite se sa prijateljima u teretani, na plaži, u parku, na pivu, kafi, bioskopu, predstavi… Toliko je mnogo razloga da danas izađete napolje u prirodu da bi se mogla napisati čitava knjiga o tome.
- Menjajte zadatke – Teško da će se iko složiti da je idealna radna taktika pisati kod, knjigu, raditi sklekove 10 časova bez prestanka. Bolje je menjati razne zadatke u toku radnog dana. Ovo omogućava da bez dužih pauza ostajete sveži na zadatku na kojem trenutno radite.
- Dosada pre napuštanja – Ponekada vam ništa što treba da uradite nije zanimljivo u tom trenutku. Ni jedna od ideja o kojima ste rekli sebi da ćete pisati nije dovoljno primamljiva. U tom trenutku poželite da prosurfate malo ili popričate sa nekim. Pokušajte da to ne uradite. Lebdite još malo u dosadi narednih 10ak minuta i uglavnom će vam se raspoloženje promeniti ili će vam sinuti nova ideja vredna pisanja.
- Potražite mišljenja drugih – Kada radite sami, često vam se dešava da upadnete u jedan način razmišljanja (pogleda na stvari) što vam otežava da rešite problem. Imajte prijatelje (online) koje uvek možete pitati za mišljenje, a oni će vam sigurno vratiti nešto o čemu jednostavno nište ni razmišljali.
- Radite prekovremeno – Ako radite na nečemu i pri kraju ste, produžite dodatni sat rada da biste završili započeto. Sutradan možete sebe nagraditi sa jednim časom manje, da vam radni dani ne bi pojeli sav privatni život.
- Dodatnih 15 – Kada dođe do mentalnog bloka ili jednostavno želite da prekinete, potrudite se da uradite još 15 minuta posla. Ovo će uglavnom biti dovoljno da se izvučete iz negativne situacije i nastavite. Ako ne bude dovoljno – možda ipak trebate pauzu.
- Iskoristite fleksibilnost – Šta imate od fleksibilnosti (o kojoj toliko pričaju) ako je ne iskoristite? Ako vam se ukaže odlična prilika zbog koje morate da ostavite posao – iskoristite je. A posao odradite posle. Ovo ne treba zloupotrebljavati i naravno da zahteva disciplinu, ali ako se uvežba predstavlja jednu od najlepših stvari koje dobijate radeći od kuće.
Nadam se da će vam pomoći u rešavanju problema koje većina “kućnih radnika” susretne na ovom ili onom mestu u životu.

Komentari (Bez komentara)