Nigerijske email prevare otuđile preko 2 miliona dolara u Srbiji i Hrvatskoj
Po istraživanju nizozemske agencije Ultrascan koja se već gotovo dvije decenije bavi istragama i analizom internet prevara, nigerijska email prevara je u toku 2009 godine u Hrvatskoj odnijela gotovo milion dolara, a preko milion dolara u Srbiji i Crnoj Gori za isti period, dok su širom svijeta prevaranti napravili zapanjujući profit od 9.3 milijarde dolara samo u prošloj godini. Da bi dobili uvid koliko velika je ta brojka, dovoljno je reći da je ta cifra veća od prošlogodišnjeg profita najvećih software i internet kompanija na svijetu - Microsoft-a i Google-a - zajedno.
Ovo je svakako samo djelić onoga što je ekipa agencije Ultrascan uspjela da pronađe, pohvata i analizira, ali i oni sami tvrde da je broj ovakvih prevara koje prođu čak i neprijavjeno možda i duplo veći. Agencija zapošljava preko 3000 radnika u 70 zemalja, gdje je većina njih akademski obrazovana. Agencija se bavi sajber analizom, data mining-om te razvojem software i aplikacija koje im pomažu pri praćenju i analizi određenih subjekata.
Generalno, prevaranti ciljaju na jedan od najvećih ljudskih grijeha, a to je pohlepa. Pohlepa za bogatstvom se nalazi gotovo u svakoj pori današnjeg društva, a naročito je izražena kod osoba koje nisu zadovoljne trenutnim životnim statusom, ili maštaju o bogatstvu koje će riješiti sve životne probleme. Sa druge strane, cilj sofisticiranijih prevara su kompanije koje raspolažu visokim sredstvima, te u zavisnosti od vrste prevara odgovaraju profilu prevare. Nigerijska prevara je prilično star i izlizan trik koji očigledno i dalje ima prolaz nad određenom populacijom. Ipak u opticaju su i novi rafiniraniji trikovi, kao prevare sa berzom poslova, vizama i obećanim visokim zaradama na berzi, ili na radu u inostranstvu i slično.
Istorijat nigerijske prevare
Nigerijska prevara stvarno potiče iz Nigerije, gdje i dalje ima najviše osoba koje organizaciono drže sve pod kontrolom, a sve je počelo u vrijeme naftne krize ranih 80tih kada je nigerijska ekonomija padom cijena nafte naglo krahirala. Nekolicina nigerijskih studenata je iskoristilo priliku u gurnulo u opticaj određene vijesti kojima bi izmanipulisali strane biznismene da ulože u povoljno nigerijsko tržište sirove nafte dok još nije kasno…
Kasnije taj trik je dobio novi epilog te je izmanipulisan od strane grupe prevaranata koji su iskoristivši situaciju u zemlji krenuli da se služe pričama sličnim onom o španskom zatvoreniku. Tu se radilo o priči iz ranog 20og vijeka gdje su prevaranti pokušavali da novac ili zlato izvuku od bogataša sa pričom da je poznata ličnost u zatvoru kao inkognito zatvorenik i da trebaju određena finansijska sredstva kako bi se osoba izvukla iz zatvora a poslije toga slijedi velikodušna nagrada.
Sličnih priča danas kruži na stotine putem email pošte, i većina se bazira na istoj priči. Ranih 80tih u fokusu je bila Nigerija, a danas su neke druge zemlje koje imaju velika prirodna bogatstva ali nestabilnu političku pozadinu. Međutim nevjerovatna je činjenica da nigerijska prevara i dalje pravi profit prevarantima i to sa istom pričom koja je bila aktuelna 80tih godina. Ono što je evidentno jeste da čovjekovoj naivnosti nema kraja, a ni opsesivnosti za bogatstvom kao i sama pohlepa koja ih ustvari načisto zaslijepi.
Nigerijska prevara u regionu
Nigerijska prevara na izgled zvuči prilično naivno, no neinformisanost ljudi i dosta ubjedljive priče dovedu ljude u iskušenje, što i sami brojevi govore. Na Ultrascanovoj statistici spomenute su Yugoslavia (ustvari Srbija), Hrvatska i Slovenija kao zemlje iz regiona, i za ne povjerovati je da je u Srbiji i Hrvatskoj šteta nanesena ovom vrstom prevare prešla 2 miliona dolara i to samo u 2009. godini! Slovenci su odprilike 10x manje podložni ovakvoj vrsti prevare, dok prva mjesta daleko ispred ostalih drže zemlje sa engleskog govornog područja SAD i Velika Britanija, ali ih prate kinezi, japanci i nijemci, ustvari zemlje sa najjačom ekonomijom i internet populacijom.
Kriminalne skupine koje stoje iza prevare
Po ovom poslednjem Ultrascan izvještaju, najveće profite ostvaruju kriminalne skupine u Velikoj Britaniji, dok nakon totalne isplate drugih prevarantskih krugova i podjele plijena, najviše novca završi u Švajcarskoj.a zatim u Kini, dakle tamo gdje je kapital najsigurniji.
Svakako, email je prvi kontakt sa potencijalnom žrtvom, dok nakon prvog email kontakta prevaranti koristeći razne filtere utvrde metodu i način kako da dalje nastupe. Tu dođe i do direktnog kontakta, kao i potpisivanja lažnih ugovora. Nevjerovatan je i slučaj kompanije koja je imala gotovo 300 zaposlenih, i bankrotirala nakon inveseticije menadžmenta kompanije u projekat koji je po svemu sudeći bio visokoorganizovana prevara. U ovakvim slučajevima čak i članovi vlade određenih država učestvuju u organizaciji ovakvih kriminalnih radnji te osobama koje obavljaju direktne poslove obezbjeđuju diplomatske pasoše kao i svu moguću opremu i resurse kojima treba da ubjede žrtvu da pristane na određene uslove. Uslov je u većini slučajeva “prvo investirajte i onda sačekajte da dobijete dividende nazad”. Ovakve vrste prevare idu toliko daleko da žrtva dobije pristup na određeni internet bankovni nalog i bude isplaćena određenom dividendom, međutim u pokušaju transfera novca na drugi račun, uspostavi se da je taj internet banking nalog ustvari obična prevara.
Vrste nigerijskih i sličnih prevara
Lista vrsta prevara je neiscrpna ali najčešće su sljedeće:
- postali ste milioner na lutriji
- Krivotvoreni Poštanski nacrt
- prefakturiran ugovora
- eBay plaćanje i povrat
- nezatražena baština
- nezatražen bankovni račun
- romantični dating
- zlatna prašina
- Dijamanti
- lažna banka
- kupovina kuće
- certifikat za borbu protiv teroriyma
- pomoc usled prirodne katastrofe
- Financijski zastupnik u svojoj zemlji
- Radna dozvola
- Plaćanje za umjetnost
- Preminuli najbliži rođak
- Građevinski poduzetnik
- Niža cijena sirove nafte
- SWIFT transfer
- naplata izvoza starina i antikviteta
- Novac od bivših vladara
- Rođak od žrtve holokausta
- Krađa identiteta
- Poslovi za profesionalce
- Sredstva mrtvog milionera za dobrotvorne svrhe ili pomoć pri katastrofama
- Vrlo niske kamate kredita za relativno male naknade unaprijed
- Hotelske rezervacije i povrat novca
- kredit od UNa
- Prijetnja smrću
U jednom od članaka opisivao sam phishing emailove kao jedan od oblika prevare. Phishing je većinom koncipiran da izvuče korisničke informacije, najčešće nekog platežnog sredstva (kreditna kartica, bankovni račun, paypal, itd.) dok pod prevara 419 je uvršteno sve ono što od osobe zahtjeva uplatu novca kako bi nakon toga ostvarili veću dobit. Broj 419 upućuje na član nigerijskog kaznenog zakona koji se bavi prevarom a predstavlja poglavlje pod nazivom Sticanje imovine na bazi lažnih informacija i varanja, što je u Nigeriji vrlo česta pojava.
Konsekvence: Šta biva sa prevarenim?
Većina prevarenih prolaze kroz teško emotivno razdoblje nakon prevare i teško prihvataju činjenice. U dosta slučajeva očajne i prevarene žrtve izvrše samoubistvo ili završe i sami iza rešetaka kao što je bio slučaj 2003. godine sa 72-godišnjim čehom Jiří Pasovský koji je zbog nigerijske prevare upucao službenika nigerijske ambasade koji mu je rekao da mu ne može pomoći da vrati izgubljeni novac.
Južnoafrički prevarantski lanac iz regije Johannesburga je poznat po otmicama koje izvrše u sklopu prevare, gdje je cilj dovući osobu sa novcem u Johannesburg i onda je oteti i tražiti otkupninu. Nekolicina otetih za koje nije izvršena otkupnina je mučena i na kraju ubijena. Pored ovakvih nasilničkih kriminalnih radnji, same žrtve su nekad dijelovi lanca. Tako su recimo neki bankarski službenici koji su u cijeloj priči bili žrtva prevare, nakon duže istrage ispostavljeni kao sudionici prevare koji su radili za određeni procenat a ustvari oštetili banku.
Scam bait: Namami prevaranta
Istraživačke kompanije, policija i organi vlasti koji se bore protiv ovakve vrste prevare, organizuju takozvane scam bait timove. Tačnije oni stupaju u komunikaciju sa prevarantima i pokušavaju postaviti mamac sa namjerom da otkriju počinitelje (pošto se većinom radi o više učesnika). Scam baitove nekad rade i sami tech geekovi pokušavajući da dokažu svoju sposobnost da uprate i lociraju prevarante, što svakako može biti vrlo opasno jer u većini slučajeva samoinicijativni organizatori scam baitera procijene prevaranta koji je ustvari uhodani i dobro organizovani kriminalni lanac.
U zadnje vrijeme i naš region je preplavljen ovakvim mailovima stoga postoji tendencija porasta “žrtava” kao i novca koji će biti otuđen na ovakav način. Po ovom izvještaju Ultrascan agencije, povećava se broj slučajeva u tranzitnim zemljama koje ulaze sve više u fokus prevare, najviše zbog neinformisanosti o ovom vidu kriminala.
Od-vrata-do-vrata prevara
S obzirom da u dosta sredina internet i dalje nije jedan od najčešće korištenih kanala komunikacije, dešavaju se i direktne prevare ove vrste. Skoro sam lično bio sudionik od-vrata-do-vrata prevare bazirane na sakupljanju dobrovoljnih priloga za pomoć bolesnom djetetu organizovane od strane neprofitne organizacije koja ustvari ne postoji. Sa druge strane osoba koja je sakupljala novac, mlađi čovjek, koji nosi određenu akreditaciju, možda i sam nesvjestan da radi za imaginarnu organizaciju, je tvrdio da organizacija postoji iako i sam nije znao lokaciju organizacije. Međutim, primjetio sam da je nekoliko komšija potreseni pričom o bolesnom dječaku doniralo sitan novac, koji kad se multiplicira sa 100 stanovnika jedne osrednje zgrade svakako nije ni malo naivan. Ipak i sam sumnjičav, nisam prijavio ovaj slučaj nadležnim organima a i ta organizacija mi više nije zakucala na vrata.
Kome se obratiti u slučaju da prepoznate prevare ove vrste?
Odgovor na ovo pitanje je u većini slučajeva generički, i glasi: Obratite se lokalnoj policiji ili državnim ustanovama koje se bave suzbijanjem ove vrste kriminala. Iskreno, nisam siguran da bi i jedna policija iz regiona bila spremna da se suoči sa ovakvom vrstom kriminala. Ono što možete uraditi je da obrišete i ignorišete svaki email koji vam stigne u inbox, i svakako da s pravom budete paranoidni po pitanju investiranja u nešto što zvuči i previše dobro da bi bilo istinito. Ukoliko vam se pak to i desi i ovo sve pročitate nakon što ostanete bez novca misleći da ste ga pametno uložili, onda je jedini izlaz da se obratite policiji ili kontaktirate neku od službi u EU koje se bave praćenjem i istragama ovakvih oblika prevare.

Komentari (2 komentara)
Ovaj cijeli clanak obiluje neprovjerenim podatcima i senzacionalistickim zadahom koji podsjeca na sardzaj “salji dalje” mailova.
Sta konkretno nedostaje u clanku:
Pouzdani izvori informacija. Pominju se prevare i cak iznosi novca na prostorima exYU. Ne navodi se ko je obracunao te iznose i na koji nacin. Da li postoji vise od jednog izvora takve inforamacije. Jednostavno nikakva potvrda a da ne pominjemo pouzdanu potvrdu ne postoji.
Nije naveden niti jedan individualni slucaj prevare na exYU prostorima. Ukoliko je to toliko rasireno da su u pitanju milioni, morala bi postojati negdje na neki nacin zabiljezena informacija o bar jednom slucaju.
Ne postoje informacije o ozbiljnoj analizi i o ozbiljnim izvorima na globalnom nivou takodje. Ako je obim gubitaka mjeren u milijardama to bi svakako bila vijest (ili pogonski materijal koji prodaje novine) i svi ozbiljni mediji bi se time pozabavili medjutim ocigledno opet ne postoji realan izvor informacija.
Uz duzno postovanje autoru teksta, sugestija da se informacije provjere i potkrijepe kvalitetnim izvorima i cinjenicama i tek tada prenose, inace ovako sve djeluje kao urbana legenda.
P.S. prevare ovakve vrste sigurno postoje ali u kojoj mjeri, gdje se desavaju i na koji nacin, ovaj tekst uopste ne sadrzi kompetentne podatke da o tome govori.
A.
chungachanga / February 5th, 2010, 4:30 am
Zahvaljujem se na komentaru. Koliko god ova informacija zvučala apsurdno i koliko god sumnje postojalo, mislim da postoji isto toliko validnih izvora dok Ultrascan je možda jedan od validnijih s obzirom da agencija operiše sa preko 3000 ljudi u 70 zemalja, te usko sarađuju sa odgovornim institucijama u svakoj od zemalja. Ja sam samo spomenuo podatak koji se nalazi u njihovom izvještaju, i koji za region možda zvuči frapantno, ali mislim da ovakav oblik kriminala prolazi nekažnjeno iz više razloga. Prvi bitan razlog je što ljudi ne žele da priznaju glupost koju su napravili a drugi razlog je što dobro izvedene prevare koje teže nekad i milione su organizovane do sitnih detalja, tako da žrtva čak u takvim slučajevima smatra to propalom investicijom a za krivca uzimaju u obzir krah tržišta, ekonomsku krizu ili bilo koji drugi faktor koji je mogao dovesti do „loše investiranog novca“, bježeći od sopstvene odgovornosti. Svakako, takvih prevara je daleko manje od onih koje otuđuju niže svote novca.
Što se tiče regionalnih medija, mislim da je široko poznato da regionalni mediji serviraju informacije koje većina auditorijuma prihvata, ili ono što vladajuća struktura želi da auditorijum sluša, tako da smatram da 99% istraživačkih novinara iz regiona nikad nije ni čulo za ovako sofisticirane prevare, a da ne govorim za institucije koje već nekoliko decenija prate ovo kriminalno djelovanje.
Za one koji žele da saznaju više za izvor mogu uzeti i Wikipediju:http://en.wikipedia.org/wiki/Advance-fee_fraud.
brata / February 5th, 2010, 11:57 am