Ove godine Bill Gates je prepustio prvo mjesto Carlos Slim-u, kontroverznom meksičkom kralju telekoma, čije se bogatstvo procjenjuje na 53,5 milijardi dolara.

Među prvih 500 najbogatijih ljudi na svijetu izdvojio bih profile 25 najučinkovitijih IT biznismena. Za neke od njih ste sigurno čuli, dok za neke vjerovatno nikad nebi pomislili da posjeduju toliko bogatstvo. Interesantan je podatak da većina njih potiče iz SAD-a te da su od njih 25, gotovo dvije trećine napustili elitne univerzitete, ili magisterije kako bi se mogli posvetiti poslu. Sa druge strane, većina njih su upoznali svoje saradnike i poslovne partnere u elitnim školama, tako da se sa pravom može reći da su im univerziteti dali ideje, mogućnosti i kontakte koji su im uveliko pomogli da dođu do bogatstva, ali ih sigurno nisu naučili kako da ga steknu.

Svakako, na prvom mjestu je sama ideja, zatim know-how i ljudi koji su pomogli da se tako nešto ostvari. Svi oni koji su sami stekli svoje bogatstvo u IT industriji su prošli kroz razdoblje entuzijazma koje ih je dovelo do vrha, da bi kasnije pametnim inversticijama nastavili da nabildavaju svoje bogatstvo. Ono što je zajedničko za ove ljude je i jednostavnost, strast i pristup poslu.

Većina IT milijardera živi u Kaliforniji, od toga čak njih 4 u Palo Alto, a generalan prosjek je oko 42 godine, gdje internet milijarderi spuštaju prosjek za jednu dekadu u odnosu na baby-boomer generaciju milijardera. Većina njih je oženjena i posjeduje djecu u prosjeku bar svaki oženjeni ima 2 djece, dok oni sa preko 45 godina imaju i više od troje djece.

#25 (Forbes #488) Andreas von Bechtolsheim

Starost: 54 godine

Vrijednost imovine: 2 milijarde dolara

Bogatstvo stekao: Investicija, inovacija

Izvor: Google

Državljanstvo: Njemačka

Mjesto boravka: Palo Alto, Kalifornija, SAD

Bračni status: Single

Bivši Sun Microsystem programer, koji je jedan od prvih podržao Google sa investicijom od 100,000 dolara, gdje danas njegove dionice dostižu vrijednost od 1.7 milijardi dolara. Ovaj čovjek je jedan od osnivača Sun-a, kao i izuzetan pronalazač u Cisco Systems. Napustio je Sun 1995 da bi se ponovo vratio 2004 kao podpredsjednik, ali nakon vijesti o preuzimanju od strane Oracle-a 2009. godine, von Bechtolsheim odlazi i udružuje se sa kanadskim milijarderom Chandler-om i postaje glavni odgovorni direktor u Arista Networks, kompaniji koja namjerava da konkuriše Cisco Systems. Posjeduje dionice u dosta drugih startup IT kompanija, kao i u Magma Design Automation, kompaniji za dizajniranje čipova.

#24 (Forbes #488) Cher Wang

Starost: 52 godine

Vrijednost imovine: 2 milijarde dolara

Bogatstvo stečeno: mobilne tehnologije i proizvodnja čipova

Izvor: HTC

Državljanstvo: Tajvan

Mjesto boravka: Taipei, Tajvan

Bračni status: udata, 2 djece

Kćerka tajvanskog milijardera krajem 1997 je osnovala zajedno sa svojim mužem HTC kompaniju koji proizvode mobilne uređaje. Takođe u njihovom vlasništvu je i poznati proizvođač grafičkih čipova Via Technologies.

#23 (Forbes #437) William Ding

Starost: 38 godina

Vrijednost imovine: 2,2 milijarde dolara

Bogatstvo stečeno: Internet

Izvor: online igrice i portali

Državljanstvo: Kina

Mjesto boravka: Gouangzhou, Kina

Bračni status: nepoznato

Kineski Internet pionir koji je 1997 pokrenuo Netease portal, dok je njegova firma bila listovana na njujorškoj berzi 2000 kada je važio i za najbogatijeg kineza. Tokom 2000-tih poslovanje je okrenuo u pravcu online igara, a njegova igra Fantasty Westward Journey je jedna od najpopularnijih u Kini. Njegova kompanija je i glavni i ekskluzivni zastupnik za Blizzard i distribuiranje World of Warcraft igrice u Kini.

#22 (Forbes #437) Jeffrey Skoll

Starost: 45 godina

Vrijednost imovine: 2,4 milijarde dolara

Bogatstvo stečeno: Internet aukcije i filmska produkcija

Izvor: eBay.com

Državljanstvo: Kanada

Mjesto boravka: Los Angeles, Kalifornija, SAD

Bračni status: Single

Prvi predsjednik eBay-a i jedan od najvećih dioničara, iako više ne radi za kompaniju. Trenutno se bavi filmskom produkcijom, a njegova kompanija Participant Media je podržala produkciju Inconvinient Truth, dokumentarca o globalnom zagrijavanju prezentovanog od strane Al Gore-a, bivšeg podpredsjednika SAD-a. U njihovoj produkciji su i filmovi The Soloist i The Informant. Osnivač je i fonda Skoll Global Threat Fund koji se bavi promocijom održivog razvoja i upućuje na uticaj industrije na klimatske promjene.

#21 (Forbes #400) Marc Cuban

Starost: 51 godina

Vrijednost imovine: 2,4 milijarde dolara

Bogatstvo stečeno: prodaja internet portala

Izvor: Broadcast.com

Državljanstvo: SAD

Mjesto boravka: Dallas, Texas, SAD

Bračni status: oženjen, 2 djece

Vlasnik NBA kluba Dallas Mawerics, koji je 1997 pokrenuo audio-video portal Broadcast.com koji je 2 godine kasnije prodao Yahoo-u za nevjerovatnih 5.7 milijardi u dionicama. Dekadu kasnije ovaj domen samo redirektuje na Yahoo home page. Dosta ulaže u zabavnu i filmsku industriju, a priča se da želi da kupi i bejzbol tim LA Dodgers s obzirom da je 2008. godine njegova ponuda za Chicago Cubs odbijena.

#20 (Forbes #374) David Sun

Starost: 58 godina

Vrijednost imovine: 2.5 milijardi dolara

Bogatstvo stekao: izrada računarske radne memorije

Izvor: Kingston Technology (proizvođač PC memorije)

Državljanstvo: SAD

Mjesto boravka: Orange County, Kalifornija, SAD

Bračni status: oženjen, 2 djece

Sun je 1982 sa partnerom John Tu-om oformio kompaniju memorijskih čipova Camintonn, koju je nakon nepune 4 godine kasnije prodao za 6 miliona dolara. Nekoliko godina kasnije osniva Kingston Technologies gdje 1996 80% dionica prodaje Softbank i zarađuje 1.5 milijardu dolara. Nakon 3 godine kupuje Kingston nazad za 450 miliona dolara koji sada pored memorijskih čipova proizvodi mp3 uređaje, digitalne kamere, mobilne telefone, itd. Uspjeh nad konkurentima mu je najviše donijela taktika i korištenje što manje pakovanja.

#19 (Forbes #287) Walter Haefner

Starost: 99 godina

Vrijednost imovine: 3.3 milijarde dolara

Bogatstvo stekao: softver

Izvor: CA (Computer Associates)

Državljanstvo: Švajcarska

Mjesto boravka: Cirih, Švajcarska

Bračni status: oženjen, 2 djece

Walter je najveći individualni dioničar CA korporacije sa 24% dionica. Vlasnik je i najvećeg auto importera AMAG za Švajcarsku, kao i argele konja u Irskoj sa preko 100 visoko-vrijednih jedinki.

#18 (Forbes #258) Robin Li

Starost: 41 godina

Vrijednost imovine: 3,5 milijarde dolara

Bogatstvo stečeno: internet pretraživač

Izvor: Baidu.com

Državljanstvo: Kina

Mjesto boravka: Peking, Kina

Bračni status: oženjen

Li je još prije 2 godine bio na Forbes-ovoj listi najbogatijih ljudi. Iako ga prošle godine nije bilo, ovaj put se vratio duplo bogatiji nego 2008. godine. Razlog za to je Google-ova najava da će se povući sa kineskog tržišta zbog skorašnjih hakerskih napada od strane kineskih hakera. Automatski dionice Baidu-a su odletjele u nebo i njegovo bogatstvo se povećalo za gotovo jednu trećinu. Sa druge strane, Baidu-ove dionice su, i pored činjenice da posotoji mogućnost da im Google prepusti kinesko tržište, imale porast od gotovo 300% u poslednjih 12 mjeseci. Li je svoje znanje i ideju stekao u Silikonskoj dolini radeći za kompaniju Infoseek koja se bavila razvojem internet pretraživača. Ukoliko Google stvarno napusti Kinu, Li bi mogao vrlo brzo da se uđe u krug 50 najbogatijih ljudi svijeta.

#17 (Forbes #258) Ma Huateng

Starost: 38 godina

Vrijednost imovine: 3,6 milijardi dolara

Bogatstvo stečeno: internet tehnologije

Izvor: Tencent i QQ

Državljanstvo: Kina

Mjesto boravka: Shenzhen, Kina

Bračni status: oženjen

Sa prijateljom Zhang Zhirong, Huateng je 1999. godine osnovao Tencent kompaniju. Njihov moćni chat portal QQ sada ima preko 500 miliona članova, te i dalje je u porastu. Tencent investira i u online igrice kao i druge napredne internet servise.

#16 (Forbes #212) Mark Zuckerberg

Starost: 25 godina

Vrijednost imovine: 4 milijarde dolara

Bogatstvo stekao: socijalna mreža

Izvor: CA (Computer Associates)

Državljanstvo: SAD

Mjesto boravka: Palo Alto, Kalifornija, SAD

Bračni status: Single

Najmlađi među milijarderima i vlasnik i osnivač svima poznatog Facebook-a, danas najveće socijalne internet mreže. Mladić koji je pokrenuo Facebook 2004 godine iz svoje sobe na Harvardu, napustio Harvard krajem 2004 dobivši pola miliona dolara investicije od PayPal suosnivača Peter Thiel-a. Nakon Microsoft-ove procjene i kupovine 6% oglašivačkog inventara, prošle godine ruska investitorska kompanija Digital Sky kupuje dionice od zaposlenih što je procijenilo kompaniju na 10 milijardi dolara. Današnje stanje je gotovo uduplano s obzirom da je na SecondMarketu visina privatnih dionica Facebooka već dostigla nevjerovatnih 40 dolara po dionici, što i dalje ne tjera Zuckerberga da izađe na berzu. Nakon izlaska na berzu Zuckerberg bi se mogao lako pojaviti u društvu Gates-a i Slim-a.

#15 (Forbes #167) Hiroshi Mikitani

Starost: 45 godina

Vrijednost imovine: 4,8 milijardi dolara

Bogatstvo stečeno: internet prodavnice

Izvor: Rakuten

Državljanstvo: Japan

Mjesto boravka: Tokio, Japan

Bračni status: oženjen, 1 dijete

Vlasnik Rakuten-a, japanske najpopularnije online trgovine sa preko 30,000 brendova. Posao je 2008 proširio na Tajvan a ove godine planira i na Tajland. Posjeduje dionice i u najvećoj televizijskoj kući u Japanu, kao i u dosta drugih poslova. Izmeđuostalog Rakuten kompanija u vlasništvu ima i svoj bejzbol tim.

#14 (Forbes #148) Pierre Omidyar

Starost: 42 godine

Vrijednost imovine: 5,2 milijarde dolara

Bogatstvo stečeno: internet aukcije

Izvor: eBay.com

Državljanstvo: SAD

Mjesto boravka: Honolulu, Havaji

Bračni status: oženjen, 3 djece

Francuski programer Omidyar je 1995 pokrenuo eBay sajt za online aukcije, da bi samo u prošloj godini dionice eBay-a porasle za 115% a njegovo procjenjeno bogatstvo, kojeg je najviše u eBay dionicama, poraslo za dodatnih 1,6 milijardi dolara. eBay je u protekloj godini imao promet od gotovo 9 milijardi dolara. U novembru 2009, eBay je prodao 70% dionica Skype-a, popularnog audio-video konferencionog softvera, čija je vrijednost dostigla 2,75 milijardi dolara.

#13 (Forbes #136) Steven Jobs

Starost: 55 godina

Vrijednost imovine: 5.5 milijardi dolara

Bogatstvo stekao: inovacije, gadžeti, filmska industrija

Izvor: Apple i Pixar

Državljanstvo: SAD

Mjesto boravka: Palo Alto, Kalifornija, SAD

Bračni status: oženjen, 4 djece

Šta reći o ovom čovjeku. Svi ga pozaju po revolucionarnim proizvodima, borbi sa rakom, i fenomenalnim animiranim 3d ostvarenjima. Davne 1976 godine, Jobs zajedno sa Wozniakom i Markulla-om osniva Apple, da bi početkom ‘80-ih prezentovao prvo grafičko sučelje sa korištenjem miša što je još uvijek najfrekventniji način komunikacije čovjeka i računara. Nakon nekoliko godina uspona i padova, 1985 godine Steve gubi bitku sa upravnim odborom Apple-a, te daje otkaz i formira sopstvenu softver kompaniju NeXT koja se bavila specijalizovanom edukacijom za softverske platforme i poslnovim tržištima. NeXT opet završava u rukama Apple-a, te Jobs 1997 ponovo preuzima palicu Apple-a i vraća ga na tržište u velikom stilu sa iPod-om inovativnim muzičkim mp3 playerom, i iTunes platformom za prodaju pjesama u obliku download-a sa kojima Apple doživljava procvat. Nakon toga dolazi iPhone sa multi-touch-screen tehnologijom koji je postao ikona za sve mobilne telefone današnjice, a pre nepunih mjesec dana Steve Jobs je predstavio i iPad mobilni uređaj koji bi trebao da zamjeni današnje računare. No najveću ličnu korist mu je donijela kupo-prodaja Pixar Studios, koju je odkupio od George Lucas-a 1986 godine nakon što je napustio kormilo Apple-a, da bi ga prodao Disney-u za 7.4 milijardi dolara u dionicama. Danas je Steve Jobs i najveći dioničar Disney korporacije sa udjelom od 4.2 milijarde dolara.

#12 (Forbes #136) Terry Gou

Starost: 59 godina

Vrijednost imovine: 5,5 milijardi dolara

Bogatstvo stečeno: elektronika

Izvor: Hon Hai

Državljanstvo: Tajvan

Mjesto boravka: Tajpei, Tajvan

Bračni status: udovac, 2 djece

Terry je 1974 pokrenuo kompaniju Hon Hai Precision Industry, koja sada važi za najvećeg proizvođača elektronike u svijetu, a on za kralja elektronike u Tajvanu. Sada kompanija nosi naziv Foxconn Group koja proizvodi komponente za druge elektronske brendove poput Apple-a, Nintendo-a i Nokia-e. Nakon kraće globalne krize, prihodi od poslovanja njegovih kompanija se u toku prošle godine gotovo udvostručilo.

#11 (Forbes #127) Masayoshi Son

Starost: 52 godine

Vrijednost imovine: 5,9 milijardi dolara

Bogatstvo stečeno: internet kompanije

Izvor: Softbank

Državljanstvo: Japan

Mjesto boravka: Tokio, Japan

Bračni status: oženjen, 2 djece

Većinski vlasnik kompanije Softbank koja je ekskluzivni zastupnik za distribuciju iPhone-a u Japanu. Firma podjeduje pola dionica Yahoo Japan, kao i jednu trećinu dionica kineskog online giganta Alibaba.com. U vlasništvu je i japanskog bejzbol tima Fukuoka Hawks.

#10 (Forbes #117) Rupert Murdoch

Starost: 79 godina

Vrijednost imovine: 6,3 milijarde dolara

Bogatstvo stečeno: medijske kuće

Izvor: News Corp

Državljanstvo: SAD

Mjesto boravka: Njujork, SAD

Bračni status: oženjen, 6 djece

Murdoch je vlasnik News Corporation, drugog svjetskog medijskog golijata (odmah iza Walt Disney Company). Promet koji je imala kompanija u toku prošle godine je iznosio preko 30 milijardi dolara. Murdoch, rođeni australac je naslijedivši posao svog oca nastavio da radi i kupuje nove novinske kompanije u Australiji, da bi 1973 krenuo da to radi i po SAD-u. Već 1976 Murdoch je postao vlasnik New York Post-a, da bi 1981 News Corp ušla i u industriju filma i zabave i kupila pola dionica 20th Century Fox a drugu polovinu dokupila već 1985. godine. Tokom ‘90-tih, Murdoch je nastavio da gradi imperiju osnivajući FOX Broadcasting Company, danas jednu od najpopularnijih TV kuća u SAD-u. U novom mileniju Murdoch nastavlja svoj pohod i kupuje 35% dionica DirectTV Group za 6 milijardi dolara, da bi 2007 finalizovali kupovinu Dow Jones izdavače Wall Street Journal-a, za 5,6 milijardi dolara. News Corp drži preko 20 visoko profitablinih internet posjeda među kojima možemo izdvojiti: MySpace, GameSpy.com, Hulu.com, IGN, Photobucket.com, Scout.com, Americanidol.com, Askmen.com i druge. Murdoch je najavio da će od ljeta naplaćivati sadržaj za sve sajtove, te da će ući u partnerstvo sa Microsoft-om, te onemogućiti indeksiranje sadržaja za Google pretraživač.

#9 (Forbes #117) Eric Schmidt

Starost: 54 godina

Vrijednost imovine: 6,3 milijarde dolara

Bogatstvo stečeno: internet pretraga i oglašavanje

Izvor: Google

Državljanstvo: SAD

Mjesto boravka: Atherton, Kalifornija, SAD

Bračni status: oženjen, 2 djece

Njegova karijera je krenula uzlaznom putanjom već 1983. godine kada je u Sun Microsystems bio na poziciji direktora razvoja JAVA tehnologije. Osnivačima Google-a se pridružio 2001. godine i postao izvršni direktor kompanije Google te je i danas na toj poziciji. Radi za simboličnu platu od jednog dolara, ali zato visina Schimidt-ovih Google dionica se samo u prošloj godini napumpala za gotovo 2 milijarde dolara. U avgustu prošle godine je zbog sukoba interesa morao je da napusti upravni odbor Apple-a. S obzirom da su većinski dioničari Google-a Page i Brin najavili prodaju većine svojih dionica do 2014. godine, očekuje se da će upravo Schmidt za par godina postati većinski dioničar Google-a.

#8 (Forbes #117) Jeffrey Bezos

Starost: 46 godina

Vrijednost imovine: 12,3 milijarde dolara

Bogatstvo stečeno: internet prodaja

Izvor: Amazon

Državljanstvo: SAD

Mjesto boravka: Seatle, SAD

Bračni status: oženjen, 4 djece

Vlasnik najveće svjetske prodavnice knjiga osnovane 1994 godine koja je postala profitabilna tek ranih 2000-tih. Međutim, prošle godine je krenuo da se gomila profit, a Bezos je krenuo da ubire plodove svog 15-ogodišnjeg rada. Samo u toku prošle godine njegove Amazon dionice su prasle za 5,5 milijardi dolara. S obzirom na ekonomsku krizu i njene posljedice, većina ljudi želi da uštedi i na knjigama, tako da Amazon danas prosperira prodajom Kindle-a, digitalnog uređaja za čitanje knjiga, za koji može da stane i do 1500 knjiga, čije cijene ne prelaze 10 dolara. Kindle je debitirao tokom 2008 a tokom prošle predbožićne shopping euforije je dostigao neviđenu prodaju. Glavni konkurent mu je Apple sa iPad-om čija prodaja treba da krene već sada u martu.

#7 (Forbes #37) Michael Dell

Starost: 45 godina

Vrijednost imovine: 13,5 milijardi dolara

Bogatstvo stečeno: prodaja računara

Izvor: Dell

Državljanstvo: SAD

Mjesto boravka: Austin, SAD

Bračni status: oženjen, 4 djece

Dell je svoj posao pokrenuo osamdesetih godina sa direktnom prodajom i marketingom. Iako je već bio visoko na Forbes-ovoj listi najbogatijih ljudi svijeta, tokom zadnje dvije godine Dell-ovo poslovanje je jenjavalo, da bi u drugoj polovini prošle godine ponovo krenuo da se vraća među najbogatije biznismene. Za novi preokret je zaslužno novo rukovodstvo, restrukturirani odjeli i planovi za ulaz na kinesko tržište, iako se na dionicama još nevidi pozitivan učinak, stručnjaci predviđaju da će se Dell ponovo vratiti na vrh liste, naročito ako dobro odradi posao u Kini.

#6 (Forbes #37) Paul Allen

Starost: 57 godina

Vrijednost imovine: 13,5 milijardi dolara

Bogatstvo stečeno: softver, investicije

Izvor: Microsoft

Državljanstvo: SAD

Mjesto boravka: Mercer Island, SAD

Bračni status: neoženjen

Zajedno sa svojim prijateljem Bill Gates-om, Allen je 1975. godine osnovao Microsoft, današnjeg sofver giganta, kojeg je napustio nakon što je diagnosticiran hodžkinsov sindrom. Zbog teške bolesti i hemo-terapija kroz koje prolazi, Allen dosta rijetko učestvuje u vođenju svojih sadašnjih poslova i investicija. U njegovom vlasništvu su američki fudbalski klub Seattle Seahawks, kao i NBA klub Portlan Trailblazers. Iako zbog bolesti više ne upravlja poznatim kablovskim operaterom Charter Communications, i dalje posjeduje 35% dionica, iako se kablovksi operater po zadnjim analizama nalazi na pragu bankrota. Svakako, zahvaljujući njegovom velikom udjelu u Microsoft dionicama, Allen i dalje ima ogromno bogatstvo koje vjerovatno nikad neće izgubiti. S obzirom na okolnosti njegove bolesti i činjenicom da je već u poznim godinama bez nasljednika, vrlo je vjerovatno da će silne milijarde u budućnosti završiti u nekoj dobrotvornoj fondaciji.

#5 (Forbes #33) Steve Ballmer

Starost: 54 godine

Vrijednost imovine: 14,5 milijardi dolara

Bogatstvo stečeno: softver

Izvor: Microsoft

Državljanstvo: SAD

Mjesto boravka: Seattle, SAD

Bračni status: oženjen, 3 djece

Ballmer se tek 1980. godine pridružio prijatelju Bill Gates-u kao 30-ti zaposlenik Microsoft-a, odustavši od magisterija na Stanfordu. Nakon što se Bill Gates povukao sa pozicije izvršnog direktora, poziciju je prepustio 2000-te Ballmeru. Iako Yahoo nije prihvatio ponudu Microsoft-a za otkup Yahoo!-a za 44,6 milijardi dolara, manični šef Microsoft-a je odlučio da sustigne Google na polju internet pretrage, te se prošle godine zvanično udružio sa Yahoo! ponudivši im tehnologiju pretrage a za uzvrat je dao svoj oglasni prostor za Yahoo! oglase. Vista operativni sistem je u svakom slučaju bio jedan od njegovih većih debakla, ali Windows 7 i najavljeni Windows 8 trebaju da osvjetle obraz Microsoft korporaciji i vrate stari sjaj. Dionice Microsoft-a i nakon toliko godina prilično dobro stoje, a i tekuća ekonomska i finansijska kriza im nije nanijela velike gubitke.

#4 (Forbes #24) Sergey Brin

Starost: 36 godina

Vrijednost imovine: 17,5 milijardi dolara

Bogatstvo stečeno: internet pretraga i oglašavanje

Izvor: Google

Državljanstvo: SAD

Mjesto boravka: Palo Alto, SAD

Bračni status: oženjen, 1 dijete

Ruski emigrant Sergey Brin zajedno sa Larry Page-om, svojim drugom iz školske klupe sa Stanford-a, je 1998 osnovao Google koji mu je samo u prošlih 12 mjeseci donio 5,5 milijardi dolara zarade na dionicama, i tako povećao njegovo bogatstvo. Po najnovijim vijestima, Brin i Page će do 2014. godine rasprodati većinski udio u Google-u, što bi ih svako poguralo na ljestvici najbogatijih ljudi svijeta, ali i ovako će vjerovatno dionice Googla i dalje rasti, tako da im je zagarantovana pozicija među 50 najbogatijih ljudi na svijetu i za sljedeću godinu.

#3 (Forbes #24) Larry Page

Starost: 37 godina

Vrijednost imovine: 17,5 milijardi dolara

Bogatstvo stečeno: internet pretraga i oglašavanje

Izvor: Google

Državljanstvo: SAD

Mjesto boravka: San Francisko, Kalifornija, SAD

Bračni status: oženjen

Odrastao u Michigen-u, Page zajedno sa Brin-om, svojim drugom iz školske klupe sa Stanford-a, je 1998 osnovao Google koji mu je samo u prošlih 12 mjeseci donio 5,5 milijardi dolara zarade na dionicama, i tako povećao njegovo bogatstvo. Po najnovijim vijestima, Brin i Page će do 2014. godine rasprodati većinski udio u Google-u, što bi ih svako poguralo na ljestvici najbogatijih ljudi svijeta, ali i ovako će vjerovatno dionice Googla i dalje rasti, tako da im je zagarantovana pozicija među 50 najbogatijih ljudi na svijetu i za sljedeću godinu.

#2 (Forbes #6) Lawrence Ellison

Starost: 65 godina

Vrijednost imovine: 28 milijardi dolara

Bogatstvo stečeno: softver i baze podataka

Izvor: Oracle

Državljanstvo: SAD

Mjesto boravka: Redwood City, Kalifornija, SAD

Bračni status: oženjen, 2 djece

Ellison je čovjek koji ne zna za poraz, ali voli utrke pod svaku cijenu, ne bitno da li se trka sa svojom 140 metarskom jahtom ili sa drugim korporacijama. Ellison je osnovao Oracle 1977. godine, a izašao na berzu 1986. godine, dan ranije od Microsoft-a. Za preko 30 godina postojanja, Oracle je izrastao u jednu od najjačih informatičkih korporacija. U zadnjih 5 godina su kupili gotovo 60 komanija, a u njihovom vlasništvu su gotovo sve kompanije koje raspolažu ili razvijaju programske jezike i/ili baze podataka, izmeđuostalih i MySQL. U januaru su preuzeli i Sun Microsystems za 7.4 milijardi dolara, dok u 2008 su kupili BEA Systems za 8.5 milijardi. U zadnjih 12 mjeseci akcije Oracle-a su porasle za 70% što je Ellison-a dovelo među top 10 najbogatijih. Njegova potjera za Bill Gates-om se i dalje nastavlja, iako je teško vjerovati da će ikada moći sustići ultimativnog kralja forbes-ove liste najbogatijih ljudi svijeta.

#1 (Forbes #2) Bill William Gates III

Starost: 54 godine

Vrijednost imovine: 53 milijarde dolara

Bogatstvo stečeno: softver

Izvor: Microsoft

Državljanstvo: SAD

Mjesto boravka: Medina, SAD

Bračni status: oženjen, 3 djece

I pored godišnje zarade od 13 milijardi dolara na Microsoft dionicama, sofver vizionar Bill Gates je pao na drugu poziciju, mali korak iza meksičkog telekom tajkuna Carlos Slima. Glavni razlog za njegov pad je i pad Microsoft dionica od 50% u proteklih 12 mjeseci. Ono što većina ne zna je da 60% Gates-ovog bogatstva nije vezano za Microsoft dionice. Naime Gates-ove investicije se nalaze u dosta drugih branži i brendova, izmeđuostalog hotelski lanac Četri Godišnja Doba, Autonation, Corbis, 20% dionica Coca-Cola-e, Berkshire Hathaway, FEMSA (meksička kompanija za proizvodnju i distribuciju piva i flaširanje Coca-Cola-e), Televisa, 20% dionica Republic Services INC. američke kompanija za upravljanje otpadom, Cox Communications, itd. Danas, Gates se najviše posvetio Gates Fondaciji i filantropski djeluje na ostatak svijeta promovišući ideju o održivom zdravstvenom sistemu, boljoj zdravstvenoj njezi, borbi protiv gladi, finansira borbu protiv opakih bolesti u trećim zemljama kao i imunizaciju protiv malarije, SIDA-e i tuberkuloze, te podstiče američki edukativni sistem na savremenizaciju i poboljšanje sistema školovanja. U proteklom mjesecu se pridružio Twitter-u i Facebook-u, vodećim socijalnim mrežama, u nadi da će efektnije promovisati svoje ideje i uticati na globalne stavove ljudi vezano za probleme kojima se bavi njegova fondacija.

Za one koji ne znaju TED je mala neprofitna ideja vrijedna širenja. Projekat je pokrenut 1984, kao konferencija koja okuplja ljude iz svijeta Tehnologije Zabave i Dizajna. Iz godine u godinu interesovanje za ove konferencije raste s obzirom da okupljaju crem-de-la-crem iz sve tri kategorije. Uz godišnju TED konferenciju u Long Bič-u, Kalifornija, i TEDGlobal konferenciju u Oksfordu Velikoj Britaniji, TED uključuje nagrađivani TEDTalks video portal, novi program TEDx  zajednice, te od ove godine i TEDIndia konferenciju i godišnju TEDPrize nagradu za najistaknutije članove .

Naravno to nije sve, jer su na listi još deseci manje poznatih govornika ali ljudi koji su zaslužni za određeni napredak u sektoru u kojem rade ili sa ideologijom za koju žive. Od interesantnih govornika svakako možemo izdvojiti Michael Shermera famoznog skeptika i suosnivača sceptic.com sajta i magazina koji u svom svakodnevnom radu razbija mitove i urbane legende. Kao autor knjiga “Zašto ljudi vjeruju u čudne stvari” i “Um tržišta” svakako se očekuje interesantno izlaganje sa gomilom statističkih bilješki o teorijama zavjere, mitovima i legendama.

Iz tehnološke perspektive najviše se očekuje od prezentacije interface dizajnera John Underkofflera koji će predstaviti svoj fenomanalni “point-touch-screen” izum pod nazivom g-speak koji uveliko podsjeća na uređaje korišćene od strane Tom Cruse-a u filmu “Minority report”.

Svakako, biće intersantno slušati intelektuane pustolovine Nathan Myhrvolda koji se kao i Leonardo da Vinči smatra polimatom. Bivši Microsoftaš koji je nakon napuštanja Microsofta 1999 uzeo titulu prvaka u roštiljanju, vodio safari ekspedicije i snimao život opasnih divljih životinja, te isto tako učestvuje u SETI projektu kao i aktivnom istraživanju vulkana.

Ono što bih izdvojio jeste i prezentaciju inovatorice na području video igara i socijalizacije, Jane McGonigal, koja je dobila niz prizanja vrhunskih stručnjaka, univerziteta (MIT i Harward) i stručnih časopisa za svoja ostvarenja na polju video igara i njenim projektima u kojima spaja video igre sa realnim svijetom. Ono u čemu se ističe jeste njeno istraživanje po pitanju prognoza i budućnosti te interakcije video gaming industrije sa realnim životom i socijalizacijom.

Najmlađi govornik će biti 22-godišnji Christopher "moot" Poole osnivač popularnog liberalnog imageboarda (diskusije sa gotovo 400 miliona slika) 4chan gdje milioni korisnika mjesečno diskutuju i postavljaju manga i anime slike a uz to ostaju anonimni. Ova online zajednica je libelarna iz prostog razloga što ne traži od svojih korisnika registraciju. Poznato je da takvi modeli donose anarhistično ponašanje korisnika, što je vjerovatno bio debeo razlog zašto Poole u zadnjem pokušaju nije uspio da monetarizuje ovaj sistem iako je potpisao ugovor sa određenim advertising kompanijama. Ostajemo da vidimo šta će “moot” elaborirati na konferenciji ovog tipa s obzirom da je sa svojih 15 godina pokrenuo ovaj već legendarni imageboard.

Interesantan je da pristup TEDu i mogućnost da uživo pratite konferenciju u biti vrlo delikatan proces za koji trebate da potrošite nekoliko sati kako bi aplicirali te uz to platite cifru i do 6,000 dolara, što opet na kraju ne znači da ćete biti prihvaćeni jer se aplikacije razmatraju i osobe koje prisustvuju moraju pak imati dovoljne argumente i ličnu pozadinu da bi prisustvovali ovakvoj konferenciji. Uprkos tome, sve ovogodišnje konferencije su rasprodate, a u toku je prijava za sljedeću godinu, pa ukoliko želite da postanete TED aktivista, te imate ambicija da možda jednog dana postanete prvi govornik sa ovih prostora, onda gledajte da aplicirajte za neku od predstojećih TED konferencija.

Ovo je svakako samo djelić onoga što je ekipa agencije Ultrascan uspjela da pronađe, pohvata i analizira, ali i oni sami tvrde da je broj ovakvih prevara koje prođu čak i neprijavjeno možda i duplo veći. Agencija zapošljava preko 3000 radnika u 70 zemalja, gdje je većina njih akademski obrazovana. Agencija se bavi sajber analizom, data mining-om te razvojem software i aplikacija koje im pomažu pri praćenju i analizi određenih subjekata.

Generalno, prevaranti ciljaju na jedan od najvećih ljudskih grijeha, a to je pohlepa. Pohlepa za bogatstvom se nalazi gotovo u svakoj pori današnjeg društva, a naročito je izražena kod osoba koje nisu zadovoljne trenutnim životnim statusom, ili maštaju o bogatstvu koje će riješiti sve životne probleme. Sa druge strane, cilj sofisticiranijih prevara su kompanije koje raspolažu visokim sredstvima, te u zavisnosti od vrste prevara odgovaraju profilu prevare. Nigerijska prevara je prilično star i izlizan trik koji očigledno i dalje ima prolaz nad određenom populacijom. Ipak u opticaju su i novi rafiniraniji trikovi, kao prevare sa berzom poslova, vizama i obećanim visokim zaradama na berzi, ili na radu u inostranstvu i slično.

Istorijat nigerijske prevare

Nigerijska prevara stvarno potiče iz Nigerije, gdje i dalje ima najviše osoba koje organizaciono drže sve pod kontrolom,  a sve je počelo u vrijeme naftne krize ranih 80tih kada je nigerijska ekonomija padom cijena nafte naglo krahirala. Nekolicina nigerijskih studenata je iskoristilo priliku u gurnulo u opticaj određene vijesti kojima bi izmanipulisali strane biznismene da ulože u povoljno nigerijsko tržište sirove nafte dok još nije kasno…

Kasnije taj trik je dobio novi epilog te je izmanipulisan od strane grupe prevaranata koji su iskoristivši situaciju u zemlji krenuli da se služe pričama sličnim onom o španskom zatvoreniku. Tu se radilo o priči iz ranog 20og vijeka gdje su prevaranti pokušavali da novac ili zlato izvuku od bogataša sa pričom da je poznata ličnost u zatvoru kao inkognito zatvorenik i da trebaju određena finansijska sredstva kako bi se osoba izvukla iz zatvora a poslije toga slijedi velikodušna nagrada.

Sličnih priča danas kruži na stotine putem email pošte, i većina se bazira na istoj priči. Ranih 80tih u fokusu je bila Nigerija, a danas su neke druge zemlje koje imaju velika prirodna bogatstva ali nestabilnu političku pozadinu. Međutim nevjerovatna je činjenica da nigerijska prevara i dalje pravi profit prevarantima i to sa istom pričom koja je bila aktuelna 80tih godina. Ono što je evidentno jeste da čovjekovoj naivnosti nema kraja, a ni opsesivnosti za bogatstvom kao i sama pohlepa koja ih ustvari načisto zaslijepi.

Nigerijska prevara u regionu

Nigerijska prevara na izgled zvuči prilično naivno, no neinformisanost ljudi i dosta ubjedljive priče dovedu ljude u iskušenje, što i sami brojevi govore. Na Ultrascanovoj statistici spomenute su Yugoslavia (ustvari Srbija), Hrvatska i Slovenija kao zemlje iz regiona, i za ne povjerovati je da je u Srbiji i Hrvatskoj šteta nanesena ovom vrstom prevare prešla 2 miliona dolara i to samo u 2009. godini! Slovenci su odprilike 10x manje podložni ovakvoj vrsti prevare, dok prva mjesta daleko ispred ostalih drže zemlje sa engleskog govornog područja SAD i Velika Britanija, ali ih prate kinezi, japanci i nijemci, ustvari zemlje sa najjačom ekonomijom i internet populacijom.

Kriminalne skupine koje stoje iza prevare

Po ovom poslednjem Ultrascan izvještaju, najveće profite ostvaruju kriminalne skupine u Velikoj Britaniji, dok nakon totalne isplate drugih prevarantskih krugova i podjele plijena, najviše novca završi u Švajcarskoj.a zatim u Kini, dakle tamo gdje je kapital najsigurniji.

Svakako, email je prvi kontakt sa potencijalnom žrtvom, dok nakon prvog email kontakta prevaranti koristeći razne filtere utvrde metodu i način kako da dalje nastupe. Tu dođe i do direktnog kontakta, kao i potpisivanja lažnih ugovora. Nevjerovatan je i slučaj kompanije koja je imala gotovo 300 zaposlenih, i bankrotirala nakon inveseticije menadžmenta kompanije u projekat koji je po svemu sudeći bio visokoorganizovana prevara. U ovakvim slučajevima čak i članovi vlade određenih država učestvuju u organizaciji ovakvih kriminalnih radnji te osobama koje obavljaju direktne poslove obezbjeđuju diplomatske pasoše kao i svu moguću opremu i resurse kojima treba da ubjede žrtvu da pristane na određene uslove. Uslov je u većini slučajeva “prvo investirajte i onda sačekajte da dobijete dividende nazad”. Ovakve vrste prevare idu toliko daleko da žrtva dobije pristup na određeni internet bankovni nalog i bude isplaćena određenom dividendom, međutim u pokušaju transfera novca na drugi račun, uspostavi se da je taj internet banking nalog ustvari obična prevara.

Vrste nigerijskih i sličnih prevara

Lista vrsta prevara je neiscrpna ali najčešće su sljedeće:

• postali ste milioner na lutriji
• Krivotvoreni Poštanski nacrt
• prefakturiran ugovora
• eBay plaćanje i povrat
• nezatražena baština
• nezatražen bankovni račun
• romantični dating
• zlatna prašina
• Dijamanti
• lažna banka
• kupovina kuće
• certifikat za borbu protiv teroriyma
• pomoc usled prirodne katastrofe
• Financijski zastupnik u svojoj zemlji
• Radna dozvola
• Plaćanje za umjetnost
• Preminuli najbliži rođak
• Građevinski poduzetnik
• Niža cijena sirove nafte
• SWIFT transfer
• naplata izvoza  starina i antikviteta
• Novac od bivših vladara
• Rođak od žrtve holokausta
• Krađa identiteta
• Poslovi za profesionalce
• Sredstva mrtvog milionera za dobrotvorne svrhe ili pomoć pri katastrofama
• Vrlo niske kamate kredita za relativno male naknade unaprijed
• Hotelske rezervacije i povrat novca
• kredit od UNa
• Prijetnja smrću

U jednom od članaka opisivao sam phishing emailove kao jedan od oblika prevare. Phishing je većinom koncipiran da izvuče korisničke informacije, najčešće nekog platežnog sredstva (kreditna kartica, bankovni račun, paypal, itd.) dok pod prevara 419 je uvršteno sve ono što od osobe zahtjeva uplatu novca kako bi nakon toga ostvarili veću dobit. Broj 419 upućuje na član nigerijskog kaznenog zakona koji se bavi prevarom a predstavlja poglavlje pod nazivom Sticanje imovine na bazi lažnih informacija i varanja, što je u Nigeriji vrlo česta pojava.

Konsekvence: Šta biva sa prevarenim?

Većina prevarenih prolaze kroz teško emotivno razdoblje nakon prevare i teško prihvataju činjenice. U dosta slučajeva očajne i prevarene žrtve izvrše samoubistvo ili završe i sami iza rešetaka kao što je bio slučaj 2003. godine sa 72-godišnjim čehom Jiří Pasovský koji je zbog nigerijske prevare upucao službenika nigerijske ambasade koji mu je rekao da mu ne može pomoći da vrati izgubljeni novac.

Južnoafrički prevarantski lanac iz regije Johannesburga je poznat po otmicama koje izvrše u sklopu prevare, gdje je cilj dovući osobu sa novcem u Johannesburg i onda je oteti i tražiti otkupninu. Nekolicina otetih za koje nije izvršena otkupnina je mučena i na kraju ubijena. Pored ovakvih nasilničkih kriminalnih radnji, same žrtve su nekad dijelovi lanca. Tako su recimo neki bankarski službenici koji su u cijeloj priči bili žrtva prevare, nakon duže istrage ispostavljeni kao sudionici prevare koji su radili za određeni procenat a ustvari oštetili banku.

Scam bait: Namami prevaranta

Istraživačke kompanije, policija i organi vlasti koji se bore protiv ovakve vrste prevare, organizuju takozvane scam bait timove. Tačnije oni stupaju u komunikaciju sa prevarantima i pokušavaju postaviti mamac sa namjerom da otkriju počinitelje (pošto se većinom radi o više učesnika). Scam baitove nekad rade i sami tech geekovi pokušavajući da dokažu svoju sposobnost da uprate i lociraju prevarante, što svakako može biti vrlo opasno jer u većini slučajeva samoinicijativni organizatori scam baitera procijene prevaranta koji je ustvari uhodani i dobro organizovani kriminalni lanac.

U zadnje vrijeme i naš region je preplavljen ovakvim mailovima stoga postoji tendencija porasta “žrtava” kao i novca koji će biti otuđen na ovakav način. Po ovom izvještaju Ultrascan agencije, povećava se broj slučajeva u tranzitnim zemljama koje ulaze sve više u fokus prevare, najviše zbog neinformisanosti o ovom vidu kriminala.

Od-vrata-do-vrata prevara

S obzirom da u dosta sredina internet i dalje nije jedan od najčešće korištenih kanala komunikacije, dešavaju se i direktne prevare ove vrste. Skoro sam lično bio sudionik od-vrata-do-vrata prevare bazirane na sakupljanju dobrovoljnih priloga za pomoć bolesnom djetetu organizovane od strane neprofitne organizacije koja ustvari ne postoji. Sa druge strane osoba koja je sakupljala novac, mlađi čovjek, koji nosi određenu akreditaciju, možda i sam nesvjestan da radi za imaginarnu organizaciju, je tvrdio da organizacija postoji iako i sam nije znao lokaciju organizacije. Međutim, primjetio sam da je nekoliko komšija potreseni pričom o bolesnom dječaku doniralo sitan novac, koji kad se multiplicira sa 100 stanovnika jedne osrednje zgrade svakako nije ni malo naivan. Ipak i sam sumnjičav, nisam prijavio ovaj slučaj nadležnim organima a i ta organizacija mi više nije zakucala na vrata.

Kome se obratiti u slučaju da prepoznate prevare ove vrste?

Odgovor na ovo pitanje je u većini slučajeva generički, i glasi: Obratite se lokalnoj policiji ili državnim ustanovama koje se bave suzbijanjem ove vrste kriminala. Iskreno, nisam siguran da bi i jedna policija iz regiona bila spremna da se suoči sa ovakvom vrstom kriminala. Ono što možete uraditi je da obrišete i ignorišete svaki email koji vam stigne u inbox, i svakako da s pravom budete paranoidni po pitanju investiranja u nešto što zvuči i previše dobro da bi bilo istinito. Ukoliko vam se pak to i desi i ovo sve pročitate nakon što ostanete bez novca misleći da ste ga pametno uložili, onda je jedini izlaz da se obratite policiji ili kontaktirate neku od službi u EU koje se bave praćenjem i istragama ovakvih oblika prevare.

Rezultati ove studije vjerovatno mogu dosta da kažu i o vašoj djeci, iako su djeca u SAD izloženija medijima a i na tehnološki pristupačnijem tržištu nego djeca iz našeg regiona. Svakako, u zadnjih 10 godina se dosta toga promjenilo, na žaliost većinom na gore što govore i statistike ovog istraživanja.

Za ovu studiju ispitano je preko 2,000 djece uzrasta od 8-18 godina.

Najviše vremena djeca provedu uz TV, čak 4 i pol sata, dok zajedno igrajući igrice i koristeći računar provedu ne više od 2 sata i 45 minuta. Za štampu kao što su novine, magazini i knjige odvoje samo 40 minuta dnevno, a za filmove ni pola sata.

Intersantan je pregled prethodnih godina (grafikon iznad) gdje se vidi uduplavanje porasta izlaganja medijima u toku 2000itih. Očigledno je da je konzumerizam elektronskih medija kod maloljetnika u porastu, što se svakako može zaključiti i po profitabilnosti kompanija koje imaju tu starosnu dob kao ciljanu grupu. Generalno, gotovo svaki medij cilja na djecu s obzirom da  su oni sada postali možda glavni konzumeri određenih proizvoda kao što su iPod, iPhone ili prenosni računari (laptopi).

Ova studija je potvrdila da djeca koriste više medija paralelno (multitasking) te da 30% dodira sa elektronskim medijima provedu u multitasking okruženju u kojem prate dva ili više medija odjednom. Ono što je i očekivano jeste slušanje muzike paralelno sa drugom aktivnošću dok je na drugom mjestu korištenje računara.

Podatak o broju prenosnih uređaja takođe pokazuje da u vremenskom periodu od 5 godina (grafikon iznad) da su određeni uređaji u enormnom porastu, naročito iPod koji je 2004 posjedovalo samo 18% ispitanika starosne dobi od 8-18 godina, dok danas 76% njih je u posjedu iPoda. Nije ni čudo što Apple bilježi porast dionica i što im i uprkos finansijskoj i ekonomskoj krizi ide tako dobro. To isto važi i za druge prenosne uređaje, mobilne telefone i laptope, ali porast svakako nije toliko drastičan ali i te kako značajan.

Još jedan interesantan podatak pokazuje višestranost mobilnih telefona danas. Današnja djeca očigledno ne koriste mobilni telefon isključivo za telefoniranje i komunikaciju, vjerovanto iz razloga što je njihov budžet po tom pitanju ograničen, što pokazuje i ova statistika da 60% korištenja telefona se svodi na skoro ravnomjerno podjeljeno igranje igrica, slušanje muzike i nevjerovatnih 18% na gledanje TVa? Kao što rekoh, radi se o studiji sprovedenoj u SAD, gdje je televizija već odavno uplivala na prenosne uređaje i pristupačna putem 3G mreže i interneta.

TV je dakle i dalje medij koji uzima najveći dio vremena, kako kod djece tako i kod odraslih. Ono što razlikuje 2009 od prethodnih godina jeste povećan broj, tj. uključivanje prenosnih uređaja za praćenje TV programa. U odnosu na 2004, prenosni uređaji su uspjeli da otkinu nepunih 20 minuta od direktnog pristupa putem TV uređaja (grafikon ispod).

S obzirom da je Appleov iPod ušao u svaku poru dječijeg života, tako im danas služi i za praćenje TV sadržaja. S obzirom da su cijene pristupa i držanja signala na satelitu za gotovo sve TV stanice i mreže danas prilično pristupačno, samim tim je i broj stanica povećan gdje djeca a ni odrasli više ne mogu da se odluče koji program će da prate, pa dosta vremena potroše prebacivajući kanale (gotovo pola sata dnevno se samo prebacuju kanali).

Da li su ovi podaci zabrinjavajući? Da li nas ovakav način života vodi u desocijalizaciju i razaranje društva? Na to stvarno nemam odgovor, a debatu bih svakako ostavio psiholozima i sociolozima. Ono što smatram jeste da se spektar informacija danas širi svjetlosnom brzinom, te da broj kvalitetnih izvora informacija do sada nikad nije bio veći kao ni broj nekvalitetnih izvora.

Danas nije dovoljno imati pristup informacijama, već je potrebna tehnika i znanje kako sortirati validne od nevalidnih informacija. Čak i gigantski mediji poput CNN i NY Times nekad ne izaberu pravi izbor informacija te moraju demantovati određenu vijest.

S obzirom da je TV i dalje neprikosnoveni medij, štampana izdanja i dalje tonu na ljestvici elektronskih medija, što je još izražajnije kod djece. Interesantno je da vrijeme provedeno na računaru nije duže od sat i pol, iako ima pozitivan trend i svakih 5 godina se pomjera za pola sata više.

Internet pristup u Americi nije osiguran svakom stanovniku, kao što je to slučaj u nekim skandinavskim zemljama, ali već gotovo 60% djece ima pristup broadband internetu (internetu velike brzine sa preko 1mb/s), dok 84% djece svo vrijeme imaju internet pristup od kuće. To znači da gotovo jedna trećina i dalje ima dialup internet, što je u nekim evropskim zemljama već duže godina nezamislivo. Naš region svakako ima i veći procenat dialup konekcija (govorim o onima koji uopšte imaju internet pristup), ali je taj vid internet konekcije prilično nerentabilan, stoga procenat broadband interneta u regionu bi svakako mogao biti čak i veći nego što isprva mislimo. Za sada nisam uspio pronaći validan izvor ovih statistika, niti sam uspio naći izvještaje telekomunikacionih kompanija iz regiona, ali sa sigurnošću nivo korištenja dialup konekcija je vjerovatno okrenut na ruralna i nepristupačna područja, dok u urbanim dijelovima broadband sa sigurnošču drži primat. Ono što je sigurno nedostižno za naš region jeste procenad od 84% maloljetnika u US koji imaju pristup internetu od kuće. Kod nas nije bilo sličnih istraživanja, ali vjerujem da je broj daleko niži, iako svakako i to zavisi od regiona.

U Americi čak 33% djece ima pristup internetu iz sopstvene spavaće sobe, što je takođe značajan porast u odnosu na prethodne godine (grafikon ispod).

Iako je internet tako dostupan, ipak se ne provede toliko puno vremena online. Online aktivnosti koje djeca obavljaju su većinom bazirani na socijalnim mrežama (25% od ukupnog vremena provedenog online) poput Facebook-a, MySpacea, Twittera i ostalih. Chatovanje se svodi na 13% ukupnog online vremena, s obzirom da su socijalne mreže integrisale i IM alate koji omogućavaju i real-time chat, tako da u IM komunikaciju najviše ulazi MSN, Yahoo i AOL messangeri. Interesantno je da je do sada primarno igranje online igrica palo na 2 mjesto iza socijalnih mreža, vjerovanto takođe iz prostog razloga što socijalne mreže nude i tu vrstu zabave. Video portali poput YouTubea uzimaju definitivno svoj dio kolača, tako da gledanje zanimljivih i smiješnih videa djeci po ovoj studiji uzima 13% internet vremena dnevno. Email kod maloljetnika je očigledno OUT, kao i razgledanje fotoalbuma, što vjerovatno više preferiraju starije generacije.

Iako je igranje računarskih igrica po ovoj statistici ne konzumira toliko vremena kod maloljetnika, ipak je u porastu od gotovo pola sata u odnosu na statistike iz 2004. Djeca danas utrose 1h:13min igrajući video igrice i to većim dijelom koristeći igračke konzole kao što su Sony PlayStation i Nintendo Wii.

Igrice ne igraju samo dječaci, već to rade i djevojčice. Online tržište je puno igrica koje su isključivo prilagođene i namjenjene djevojčicama, čak i po uzrastima, od WebKinza do GaiaOnline koji se bave oblačenjem avatara i “uzgajanjem” kućnih ljubimaca. Socijalne mreže su takođe spoznale da su online igrice jedan od metoda da se korisnici kako privuku tako i zadrže. Web je pun RPG igrica i virtualizacija realnih i nerealnih svjetova.

Dečki provedu gotovo duplo više vremena igrajući se na konzolama i računaru, dok djevojčice ipak utroše 50 minuta dnevno na svoje igrice koje većinom igraju putem prenosnih uređaja. Dječaci su i dalje neprikosnoveni gospodari konzola i na njima provode i najviše vremena (grafikon ispod).

Činjenica koja je zabrinula većinu stručnjaka jeste opadanje u čitanju štampanih medija. Razlog za to je vjerovatno i ovo digitalno doba, gdje djeca domaće zadatke rade na računaru već godinama, samim tim imaju pristup na biblioteke i baze podataka školske literature koja je u digitalnom obliku, s toga nije ni čudo da vrijeme odvojeno za čitanje štampanih medija iz godine u godinu pada.

Knjige se i dalje čitaju, vjerovanto zato što se radi o školskoj literaturi, te definitivno čitanje knjiga svih vrsta u štampanom izdanju i dalje ostavlja veći utisak nego u digitalnom formatu. Magazine i novine su zamjenili digitalni formati, RSS feedovi, Twitter i ostali online alati bez kojih danas nove generacije (a bogami i neke stare) ne mogu provesti dan. S toga me uopšte ne iznenađuje ova statistika, dok pojavom Harry Pottera i sličnih avanturističko-fantasy knjiga, raste i želja djece za čitanjem, a samim tim i promocija čitanja knjiga u štampanom izdanju, što je vidljivo i na ovoj statistici za 2009.

Generacijski, starija djeca, koja već ulaze u tinejdžerski status, provode i više vremena uz elektronske medije, i to čak u nekim situacijama i duplo više od svojih mlađih sugrađana. Tako recimo djeca od 11-14 godina provedu preko 5 sati ispred TV-a, dok djeca od 8-10 provedu sat i pol manje. To isto važi i za druge medije. Interesantno je da djeca od 15-18 godina su nešto manje eksponirana medijima od generacije od 11-14 godina. Razlog za to su vjerovatno veće obaveze i odgovornosti u školi i okolini, koje im ne ostavljaju puno prostora za medijsku razonodu.

Vrijeme aparthejda je u Americi već odavno okončano, međutim posljedice su vidljive i u ovom primjeru. U principu prosjek dužine vremena koje djeca provedu izlagajući se medijima podižu afroamerikanci (da nekog ne uvrijedimo sa crnci?!), kao i hispanjolci koji prednjače u korištenju medija. Očigledno je da su bijelci više orjentisani ka zalaganju u školi nego medijima, te je zbog toga evidentna razlika od gotovo 5 sati u odnosu na djecu sa afroameričkimi hispanjolskim porjeklom evidentna. Razlog za to je i veći nivo obrazovanosti i svjestnosti roditelja kod bijelaca u odnosu na druge rasne pripadnosti. To su sve faktori koji sigurno utiču na korištenje medija od strane maloljetne djece.

Što se škole tiče, 31% djece je potvrdio da dok radi domaće zadatke paralelno “konzumira” i neke elektronske medije, a to je većinom TV. Interesantno je da je TV u u gotovo pola domaćinstava upaljen čak i ako ga niko ne gleda, što su potvrdili i sami roditelji ispitanika.

Kako vrijeme odmiče, tako su i roditelji liberalniji prema svojoj djeci. Grafikon ispod pokazuje kako većina roditelja nema nikakva pravila o konzumaciji medija, a medij sa najvećom restrikcijom je računar, usko praćen sa video igricama pa tek onda TVom. Za konzumiranje muzike gotovo da nema restrikcija.  Očigledno je da roditelji ne mogu više ni sami sebe obuzdati tako da je teško djelovati na djecu koja prate ono šta odrasli, pogotovo njihovi roditelji rade.

Medijska ovisnost je još jedna fraza koja se često provlači kroz medije, iako mediji koji žive od takve ovisnosti ne forsiraju baš pretjerano često takve teme, iako je primjetno da televizija koja ima najveći udio u svemu tome i koja ima najširi spektar uticaja kako vizualnog tako i audio, na cijelu okolinu, s vremena na vrijeme provuku tezu o štetnom uticaju računara i video igrica na djecu, a rijetko kad potežu nož sami na sebe i ne pričaju o televiziji kao glavnom i odgovornom medjiu koji uzima veliki prostor u životima kako mladih tako i odraslih.

Ove statistike pokazuju da je budućnost elektronskih medija zagarantovana, a naša sudbina zapečaćena. U budućnosti većina medija će biti integrisana u jedan mobilni uređaj koji će nam interaktivno omogućavati komunikaciju kao i direktnu mogućnost da sudjelujemo u TV emisijama, razmjenjujemo mišljenja sa drugim učesnicima a možda biramo i glumce koji će glumiti u određenim filmovima, ili pak prilagođavamo scenario filma našoj mašti real-timeu.

Mašta će svakako imati sve veći i veći uticaj na medije, a mediji će nuditi sve više i više interaktivnosti i modularnosti za korisnike. Na kraju ostaje da se svi zajedno preselimo u virtualni svijet i zaboravimo sve ono što nas okružuje (po primjeru Second Life-a).

Kompletan PDF dokument ovog istraživanja možete skinuti ovdje.

Dozvoljena distribucija uz pripisivanje zasluga InfoRepublic.org!

Očigledno je Bill srušio sve rekorde Twittera a njima dao još veći buzz i besplatnu reklamu.

Nakon dosta vremena Gates se vraća u medije, i to se ovaj put obraća javnosti kroz socijalne medije. Ovo svakako nije presedan ali vrlo vjerovatno trend koji će i dosta drugih slijediti. Pitanje je da li stvarno Bill Gates sada sjedi i tweetuje? Hmm, pa s jedne strane radi o jednoj vrsti filantropa, čovjeka koji je važi za uzor mladim IT biznismenima i njegovu strast za novim tehnologijama, dok sa druge strane on je sinonim za uspjeh i bogatstvo, te bi dosta ljudi u njegovoj koži zaboravilo na sve probleme i okrenulo se … Čemu? Iskreno, nisam razmišljao šta bih radio kada bih bio u njegovoj situaciji? Da li ste vi? Na prvi pogled odgovor zvuči prilično jednostvan, ali ako se udubite u tu ulogu shvatićete da takva osoba ne može sjediti na sopstvenoj plaži decenijama i piti pina koladu.

Trenutno se po Google suggestionu vidi koliko je je vijest da je Gates na Twitteru odjeknula internetom. Prva preporučena riječ od Googlea na frazu Bill Gates je Twitter, što će zasigurno donijeti još veću popularnost Twitteru koju je u Sjedinjenim Državama lagano krenuo da gubi.

Očigledno je da Bill Gates želi svoju humanitarnu kampanju i svoje ideje da razmjeni sa ostatkom svijeta, što je sigurno za svaku pohvalu. Skeptici i podanici teorija zavjere će vjerovatno reći da se radi o novoj Gates kampanji koja ima za cilj da od ljudi izvuče novac za beskorisne ideje za pomoć onima kojima se pomoći ne može. Ipak, Gates Foundacija radi preko 15 godina i usitinu je potrošila desetine ako ne istotine milijardi za podršku različitim projektima. Njihov fokus je baziran na zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju u trećim zemljama. Najviše je uloženo u prevenciju i borbu protiv zaraznih bolesti.

Sigurno je da Gates Fondacija sa tolikim donacijama bilježi i određene uspjehe, ali Bill Gates i dalje na svakom svom govoru ne može da ne sakrije frustraciju koju prouzrokuju beskrupulozni kriminalni i koruptni sistemi država trećeg svijeta koji kao da ne žele da pomognu svom stanovništvu.

Bill Gates je svakako jedna od glavnih ličnosti software industrije koja je definitivno u mnogome djelovala na evoluciju modernog čovjeka. Sada Bill ima viši cilj, cilj po kome će se vjerovatno duže pamtiti nego kao najbogatiji čovjek na svijetu ili vlasnik Microsofta, a to je mjesto humaniste koji je voljan pomoći ljudima, nacijama da prežive teške uslove u kojima žive.

Cilj ove online kampanje može svakako biti promocija njegove ideje i koncepta, te metod  kojim želi da kod ljudi probudi svijest i one prave vrijednosti, a to je da jedni drugima treba da pomažemo u nevolji od čega smo se u ovo moderno doba prilično udaljili. Skepticizam je svakako opravdan s obzirom da nam je svima jasno da svijet oko nas nije onakav kakvim se čini, već je pun spletki, različitih interesa te da ono što svi smatraju da je bitno u praksi malo ko poštuje.

Ono u što se vjeruje jeste da je Google nije spreman da “podmiti” vladske institucije kao što se nagađa da su radili ostali giganti ove industrije. Microsoft je svoje najbolje features odradio u Kini.

Google.cn kao broj 2 u Kini, odmah iza Baidu, je sigurno bio dobar poslovni projekat, te odluka da se povuku iz Kine bi zasigurno povukla i dosta drugih elemenata te poremetila američko kineske odnose.

Činjenica je da su kompromitovani email nalozi poznatih osoba koje su isključivo istaknute u borbi za ljudska prava i pravo glasa u Kini, te po Google-ovom istraživanju i druge internacionalne korporacije su bile pod napadom, što upućuje na visok nivo organizovanosti kampanje koja je istovremeno usmjerena i protiv Googlea, što upućuje na akt koji je sa sigurnošću bio podržan ako ne i organizovan od strane kineske vlade.

Kako god da se ova situacija završi, sigurno je da će ostaviti trag na međudržavnim odnosima Kine i SAD, jer tu Google odustaje od velikog tržišta i priličnog kapitala za koji su gradili infrastrukturu zadnje 4 godine.

Više o ovom incidentu možete pratiti na blogu Online Tržište koji svakodnevno donosi nove informacije iz svijeta internet poslovanja, a i mi na InfoRepublici ćemo svakako fokus baciti na konkretne uzroke ovog incidenta.

Mislim, da nema smisla traziti “nasu” rijec za nesto, sto vecina koja je u web marketing razumije I na engleskom. Link, veza izmedju dva sajta, wheel, kotac odnosno u tom slucaju bolje krug. Ali nemojte od mene ocekivati, da cu metodu naslovljavati sa kruzna veza ili kako god vec; izvinite ali ja ostajem kod “linkwheel”.
Linkwheel nije tako nov metod, posto su se primeri linkwheela u slicnom formatu mogli primjetiti vec prije nekoliko godina. Linkwheel ima zapravo korjene u programu Howie Schwartza, poznatog web 2.0 guru-a.

Dali je linkwheel blackhat?

Neki prozivaju linkwheel blackhat metodom I usporedjuju ga sa linkfarmom, sto zapravo nije. U linkwheelu nema nikakvog zavaravanja pretrazivaca ili organskih vizita. U osnovi, autoritet web 2.0 sajtova postavljate na drugi nivo I uvezujete jih na nacin, koji kreira veci efekt, nego sto bi ga mogli sajtovi kreirati individualno. Bitno da ostanete u nisi, koja je vasa centralna (koju zelite monetarizirati), da stvarate unikatni kontent (sadrzaj)i tako stvarate “sinergiju” medju uvezanim sajtovima. Takav nacin rada nije zavaravanje pretrazivaca, niti vizitora.

Ideja o linkwheelu sa slikom

Ideja o linkwheelu zapravo izlgleda ovako, i slika ispod opisuje metod bolje od rijeci:

Slika: digitalpointforums.com
Linkwheel i Web 2.0

U centru slike odnonso linkwheel projekta se nalazi vas sajt, odnosno sajt koji zelite monetarizirati odnosno izboljsati poziciju na pretrazivacu. Taj sajt moze biti affiliate sajt, moze biti vas blog ili slicno, a moze biti I “podstranica” vaseg sajta, tj. (kvalitetan) artikal koji ste napisali, te pokriva nisu na webu sa potencialnom monetarizacijom.
U krugu (wheelu) postoji 6 neovisnih web 2.0 sajtova (neki od web 2.0 su navedeni na slici, ali mozete ukljuciti i druge; ezinee, blogsome, weebly, squidoo, yola, vox etc.). Svi navedeni sajtovi imaju “dobar” page rank, te dozvoljavaju backlink na vas sajt, kao i na susednji sajt, sta zapravo kreira wheel (krug).

Linkwheel je dugotrajana metoda

Na pocetku nisam spomenula, da je linkwheel metoda dugotrajna, ili kako bi rekli time-consuming. Potrebna je  odredjena kolicina vremena da bi se vidjeli rezultati te metode, I mozemo pricati cak o mjesecima. Na tom mjestu bi spomenula, da postoje softeri, koji omogucavaju automatsku logovanje, citaju captch itd., cak se loguju uz pomoc proxy servera (sto zna biti u nekim trenutkima I zeznutu, posto proxiju znaju “past”), uvezuju web 2.0 sajtove , tako da ti softeri donekle olaksavaju automatizaciju posla - they do the dirty job.  (Posto necemo nikome da pravimo reklamu - web je pun informacija, iskoristite jih, tu su za vas: “big G is your info friend”, pa sami potrazite koji su to softweri.)

Iako su svi web 2.0 sajtovi, sajtovi sa relativno visokim page rankom, morate razumeti, da ste vi tek otvorili profil, sto znaci, da mora proci odredjeno vreme da vas search engine ili bolje receno google indexira, a da ne pricam, da mora proci odredjeno vreme, da dobijete PR. Prednost profila na web 2.0 sajtovima je bas u tome, da postoji veca mogucnost, da ste prije indexirani I da prije dobijete PR, nego da otvarate svoj “no-name” sajt, da ne spominjem i mogucnost rss feedova, mogucnost boljeg uvezivanje sa blogerima web 2.0. sajta (npr. pogledajte si Blogger.com profili – kod svakog bloga mozete sa strane primjetiti linkove na friend blogere I slicno – uvezivanje na takav nacin toplo preporucujem).

Moc linkwheela

Sama moc linkwheela se odrazava bas u tome sto odredjena i (uzko) fokusirana grupa web sajtova (koji u osnovi imaju PR) linkuje na vas sajt, a uz to uvezuje se i medjusobno. Dok je smisao linkwheela u tome, da se sva ta “moc” autoritetnih sajtova usmeri na jedan keyword (frazu), sto omogucava monetarizavacujem sajtu, da bolje kotira na pretrazivacu (jer svi web 2.0 sajtovi u wheelu ukazuju I na njega).

Svakome, ko ce se upustiti u linkwheel metodu potrebno je sledece:

1.    Vreme
2.    Vreme ili novac (kreiranje kontenta/sadrzaja)
3.    Koristcnicko poznavanje web okruzenja
4.    (Strateski) plan za izradnju linkweela

Kontent (Sadrzaj) mora biti unikatan i sadrzavati anchor linkove

Svakome od (minimalno) 6 sajtova je potrebno relativno redovno dodavati kontent – sto ste aktivniji, to bolje rezultate cete postici. Ako vreme nije na vasoj strani, iznajmite pisace contenta: artikli moraju biti unikatni, vezani na trznu nisu koju zelite monetarizirati, te po mom misljenju sadrzavat barem 300-500 rijeci. Pisace tema mozete naci na freelance sajtovima (elance.com, rentacoder I mnogi, mnogi drugi). Kontent je naravno usmjeren u nisu, u koju je I vas sajt (centralni sajt na slici gore), te ukljucuje keyword frazu, na koju zelite da vas sajt “ispliva na pretrazivacu”.

Primer linkwheela

Kao primer uzmimo, da ste vlastnik auto salona I da zelite da isplivate na Googlu na frazu “polovni auti”. U ovom trenutku nisam proverila koliko dobro taj keyword kotira na pretrazivacu, ali predpostavimo da je taj keyword trazen. (Naravno da zelite utrositi svoj novac u vreme samo u fraze koje su trazene, zbog toga jih istrazite prije svega!) Za svaki od 6 web 2.0 sajtova kreirate kontent na temu polovnih auta, sa 2 anchor linka “polovni auti” u svakom od clanaka: jedan anchor ce voditi na sledeci web 2.0 sajt koji se nalazi u krugu (wheelu), dok ce jedan anchor link uvek voditi na vas sajt koji sluzi monetarizaciji – kao sto sam spomenula prije - to moze biti vas home page ali neka od podstranica, gde se npr. nalaze slike polovnih auta, koje prodajete.  Jos jednom, obratite paznju da su svi artikli unikatni – nemojte trositi vreme na kopiranje artikala, jer se to naziva duplicate contentom, i google ce vas penalizirati ako nemate originalan content vec samo duplikate, sto rezultira u izbacivanju iz indexa googla, sto zapravo za svakog, tko nije npr. b92 ili index.hr katastrofa. Nadam se, da ste svesni, da ste bez big G-ja izgubljeni – jednostavno nema ni vas, ni vaseg sajta.

Promocija linkwheela

Sledeci korak je promocija vaseg linkwheela. Kad kreirate linkwheel, kreirajte socialbookmarking backlinks za svaki od sajtova koji se nalazi u wheelu, kao I za centralni sajt, jer zelite da jih pretrazivac sto prije indexira. Kad pricamo o socialbookmarkingu, pricamo o sajtovima kao sto su Digg, Reddit, Delicious, StumbleUpon, Mixx etc..  Svi sajtovi nude opciju RSS feed-a.. Posto sa a registracijom na na nekim web 2.0 sajtovima  dobivate subdomen, submitujte taj subdomen na nekoliko direktorijuma.

Pouzdanost linkwheela za bolje rankiranje na pretrazivacu

Neki tvrde, da linkwheels nisu pouzdani za bolje rankiranje na search enginima, odnosno, da utjecaj na rankiranje ovisi o trznoj nisi, sa cime se slazem: google bolje rankira web 2.0 sajtove u slucaju npr. Hollywood nise, dok u okviru web 2.0 devaluira nise kao sto su npr. krediti. Iz tog razloga, na vama je da istrazite, dali je vasa marketinska nisa u slucaju web 2.0 sajtova popularna ili ne, I dali je linkwheel jedna od vasih solucija za bolje pozicije na pretrazivacu.

• Kako bi optimizirali izdelčno spletno stran? & Kaj vse bi optimizirali?

-    Kupcu je potrebno ponuditi dovolj informacij o izdelku (fotografije, tehnicni podatki o izdelku, testimonials oz. reviews – kaj uporabniki tega produkta pravijo – lahko jih tudi sami napisemo -vedno obstaja moznost, da so reviews lazni )
-    Customer Service ali pa vsaj FAQ (frequently asked questions)  – lahko tudi live customer service (za to moramo imeti na voljo resource – clovek, ki dela na customer service – delna izguba automatizacije)
-    Postopek narocanja za kupca je izredno enostaven! (zelo pomembno je, da proces narocanja izdelka ni kompliciran in se ga lahko opravi v nekaj klikih).
-    Moznost placila po prevzetju (Slovenci smo/so skepticni glede placevanja preko interneta; vecina ljudi ima Maestro kartice, ne pa tudi Visa, Mastercard itd. kar je pravzaprav sredstvo placevanja na internet)
-    Prodajalec garantira za zaupnost podatkov,
-    Prodajalec garantira da bo izdelek zamenjal oz. ga kupec lahko vrne ce ni v skladu s kupcevimi pricakovanji (Ameriski princip, kjer lahko vse vrnes ce ti ni vsec, vendar v tem primeru placas shipping  – pri nas sem spoznala primere, kjer imajo politiko, da ne vracajo denar in podobno…)
-    Rubrika za ‘special offer’ – ponudba akcij; napisi kot npr. “v akciji samo se 3 dni”, poleg tega pa pozitivni reviewi o izdelku…)
-    Dizajn spletne strani mora biti ‘cist’ – podatki in slike morajo biti smiselno urejeni; uporaba citljive pisave,..
-    Customer relation – po nakupu oziroma prejemu blaga posljes anketo o zadovoljstvu s storitvijo na spletni strani.

• Primeri prodajnih e-mailingov in kaj je pomembno za uspeh?

-    Prva ovira pri mail-ih je ta, da mnogokrat maili prispejo v bulk folder in ne v inboxu, in ga prejemnik tako lahko direktno oznaci kot spamm. (tako npr. Yahoo preko filtrov dolocene posiljatelje poslilja v bulk folder, kljub temu da so pred posiljanjem pridobili soglasje prejemnika, da zeli prejemati oglasno posto – ta problem s bulk folderji je probmlematicen tudi pri newsletterjih)  - pomembno je da je posiljatelj ‘whitelisted’
-    Pomemben je kratek, privlacen in razpoznaven naslov
-    Potencialni kupec prepozna korist v tem, da odpre mail (to mora biti razvidno v naslovu)
-    Kratka, in down-to-the-point vsebina maila (“Content is King”)
-    Prava mera posiljanja mailov (ce gre za ponudnika avtomibilov je 1krat-2krat letno dovolj, ce gre za ponudnika oblacil, bi ta lahko maile posiljal tudi enkrat mesecno) – vzdrzevanje online reputacije
-    Prava baza prejemnikov (prava trzna nisa za nas izdelek) – kdo so ti ljudje, ki jim bomo poslali mail – ali imamo dovoljenje za to?? – ni priporocljivo kupovati baz email naslovov
-    Glede na to, da je ROI lahko merljiv in da so ucinki email kapmanije lahko znani v zelo kratkem casu, je potrebno analizirati in ‘ocistiti’ mailing listo.
-    Priporoca se segmentirana lista email prejemnikov (razlicnim skupinam posiljamo razlicne maile)
-    Bolje je pomembna kvalitetna lista kot pa velika lista
-    V vsakem mailu je dobro na dnu omogociti dostop oziroma prikazati administrativne funkcije (service kontakt, link ce ne zelis prejemati mailov, link ce zelis povecati stevilo prejemanja mailov z subskripcijo na dodatne storitve …)
-    ‘Opt-out’ – na dnu maila (‘ne sme bit prevec ociten’) se nahaja link na katerega prejemnik maila klikne, ce ne zeli vec prejemati mailov
-    Privlacen dizajn maila
-    ‘from’ del naj vsebuje ime podjetja
-    Landing strani naj bodo jasne, enostavne, skratka take, da kupec lahko hitro in enostavno vzpostavi odnos
-    Ce posiljamo razlicne maile razlicnim skupinam, potem lahko naredimo razlicne landing strani za razlicne uporabnike

Večina spletnih strani se financira s pomočjo prodaje oglasnega prostora – najpogostejša opcija je Googlov Adsense, kmalu za Googlom je podobno storitev razvil tudi Yahoo!, vendar Yahoo Publishers Network ne posluje z evropskimi podjetji, pac pa samo z ameriškimi. Poleg kontekstualnih reklam, ki izredno dobro targetirajo, saj se prikazujeju glede na ‘keyword’ (kljucno besedo) na podlagi katere obiščemo določeno spletno stran. Npr. tudi v knjigi Hansona je omenjen keyword mesothelioma, primer tudi sama poznam in vem, da je pred 4 leti obstajala precejšnja gneča na ta keyword, ker je bil CPC izredno visok, saj so odvetniške pisarne ponujale izredno visoko plačilo (tudi do $400) za klik na omenjeni keyword.

Poleg kontekstualnih reklam poznamo nekoliko bolj zastarele ‘bannerje’ različnih velikosti in oblik.

Nekoliko novejše so in-tekst reklame (eden izmed providerjev je Kontera, obstajajo tudi mnogi drugi…), kjer se v tekstu, ki je objavljen na spletni strani, na določeno (targetirano) besedo postavi link in oglas, in če miško premaknete preko označene besede, se izriše oblak z oglasno vsebino in seveda linkom za dodatne informacije.
Na tem mestu je smiselno omeniti “Add Blindness” ali “Banner Blindness”, kar poenostavljeno pomeni “Slep/a za reklame” – obiskovalci enostavno ‘ne vidijo’ reklam oziroma ne klikajo na njih. Ta pojav je zelo pogost pri spletnih skupnostih, kjer posamezniki več ur dnevno preživijo na določenem spletnem mestu in dobro poznajo postavitev oglasnih vsebin.

Kot zanimivost naj še omenim, da pripadniki spletnih skupnosti (Digg, Stumbleupon itd…) praviloma ne klikajo na reklame (to so tipični primer “Add blindness-a”). (Npr. 50.000 obiskovalcev v dveh dneh prinese najvec $5 prometa (če imate na spletni strani pay per click sistem oglaševanja).
(Prav tako je bounce rate z Digga oz. Stumbla precej visok, kar pomeni, da se po ogledu vaše spletne vsebine, ki je bila objavljena na Diggu, SU, itd., ti obiskovalci vrnejo nazaj na socialno mrezo, medtem ko obiskovalci s Twitterja značilno globje presurfajo spletno stran, kar posedično pomeni, da je tudi bounce rate nekoliko nižji.)

-    Financiranje s prodajo vsebin

Npr. Harvard Medical School prodaja copyright na vse ‘health-related’ vsebine, ki jih poseduje (članke pisejo zdravniki itd..) za $ 15.000 za obdobje enega leta.

-    Twitter & druge socialne mreže kot poslovni modeli

Twitter je microblogging sistem, kjer v 140 karakterjih vpišete sporočilo followerjem v svoji mreži prijateljev. Twitter je primer Web 3.0, ker gre za ‘real time’ odnos, pri katerem odgovarjate na vprasanje “what are you doing”. Zaradi omejitve števila karakterjev, se pri posredovanju linkov v sporočilih uporablja pretvorba v tinyurl.
Kot mnogo drugih socialni mrež, se tudi Twitter sooča s problemom monetarizacije: ogromen obisk – vendar “malo denarja” oz. slab poslovni model. Enako je s FaceBook-om, ki sicer uporablja financiranje s prodajo oglasnega prostora, vendar ne uporablja targetiranega oglaševanja – niti po ključnih besedah (keywordih), niti po geografski lokaciji . S podobnim problemom se sooča YouTube – ta je delno problem ze rešil, vendar le z manjši odstotkom registriranih uporabikov, s katerimi je sklenil ‘Partnership’ (kot zanimivost naj povem - ce imate podjetje registrirano v Sloveniji, ste direktno izkljuceni iz moznosti da postane YouTube partner; poleg tega morate imeti določeno stevilo subscriber-jev, precejšnje število ogledov na video, spoštovati morate copyright..). Če imate z YouTubom sklenjen partnership lahko v svoje videe ukljucite Adsense reklame (ki so targetirane – se vezejo na ‘tag-e’, ki jih pripišete k videu). Partnerji tako izredno dobro monetarizirajo svojo aktivnost na YouTube-u, se večjo korist pa ima seveda YouTube oziroma Google, kateremu oglaševalci plačujeo oglasne kampanije.

-    Twitter kot marketinško orodje

Po mojem mnenju pri Twitterju ne gre za direktno prodajo oziroma direktno oglaševanje – zadeva je lahko veliko bolj subtilna, in če je dobro ‘zapakirana’ pravzaprav predstavlja “word of mouth”.

Twitter omogoča “real time” vzdrževanje odnosov s kupci, s predstavniki medijev, kot tudi blogerji (prav tako predstavniki medijev), pri čemer je pomembno da se predstavnik podjetja redno vključuje v socialne mreze (Twitter). Izgradnja profila na Twitterju je smiselna če se vasa tržna niša nahaja na Twitterju – kljub temu ne bi predpostavila, da Twitter določene panoge izključuje (dober primer je profil pekarne na Twitterju). Nekateri trdijo, da je eden izmed razlogov, da je predsednik Obama zmagal, dejstvo, da je se promoviral online in vzdrzeval stike na Twitterju (oziroma je to pocel njegov PR team).

Twitter sluzi kot orodje za instantno objavo vseh novosti, ki se v podjetju dogajajo; konference in dogodke, lahko objavite s pomočjo Twitterja. Enako je s popusti oziroma posebnebnimi ponudbami, promocijo člankov, objav za medije, …

Na Twitterju sem srečala mnogo ljudi, ki promovirajo svoje bloge in druge spletne strani – eni bolj, drugi manj uspešno. Če ste ustvarili profil na twitterju s tem namenom, je potrebna določena doza previdnosti. Ljudje lahko hitro postanejo vaši Followerji, vendar vas lahko še hitreje izbrišejo s svoje liste. Priporoča se, da kolege ne zasipavate z objavami s svojega bloga (spletne strani) – racionalen predlog je na vsakih 10 twittov, 1 twitt z vaše spletne strani. Na ta način ne boste dajali vtisa, da ste na Twitterju zaradi samopromocije, in followerji vas ne bodo percipirali kot spam/spamerja in vas izbrisali s svoje liste.

Na tem mestu je smiselno izpostaviti, da je zelo pomembno kdo je vaš follower: ce je vaš namen delovanje v določeni tržni niši, je prav gotovo smiselno, da se followerji zanimajo za vaso tržno nišo – ali če povem drugače: ali je smiselno imeti vec tisoč followerjev, ki se večinoma zanimajo za računalnike, vi pa jim poskušate prodati ženske čevlje? Followje lahko glede na interesne tocke filtirate preko orodja Twellow (ali kaksnega drugega – na spletu lahko najdete vec tisoc orodij, ki sluzijo izboljsanju profila na Twitterju).

Kolega bloger Marko Sarić je napisal zanimivo e-knjigo o twitterju in v njo vpeljal nekaj zanimivih iskušenj, za katere mislim, da mečejo drugačno luč na podobo marketinga na twitterju. Pravi takole:

“In total, these 31 readers retweeted my blog post title, my URL and in most cases my Twitter
username to 23,429 followers. In many different forms and shapes and with 4 different URL
shorteners. The two URL’s I can track show a total of 483 clicks to my site.”

Gre za to, da je na Twitterju objavil tweet, katerega so ljudje (njegovi prijatelji oziroma drugi zunaj njegove mreze) ponovno objavili, in sicer 31-krat. S tem je njegov link, ki je bil v tweetu lahko videlo vec kot 23.000 ljudi. To število je pravzaprav možno število ljudi, ki bi lahko kliknilo na link in obiskalo njegovo spletno stran. Od 23.000 potencialnih klikov je samo 483 ljudi kliknilo na link in obiskalo njegovo spletno stran.

Ce vprašate mene, mnogo premalo za čas in trud, ki je potreben, da ustvarite dober profil in bazo prijteljev. In če vam trenutnih 500 obiskov vec pomeni zelo veliko, potem je bolje, da pustite svojo spletno stran in se začnete ukvarjati z nečim drugim. Po drugi strani pa, kot že omenjeno – Twitter omogoča hitro komunikacijo s svojimi ”kupci”, in seveda prisotnost znamke na trenutno najpopularnejši socialni mreži v Ameriki in na Japonskem (Twitter je bil izredno popularen na Japonskem še preden so uvedli Twitter z japonskimi črkami).

Če imate bazo kupcev in bi z njimi želeli ustvariti povezanost in boljšo komunikacijo, je Twitter lahko tisto pravo orodje za vas – seveda samo, če je vaš »povprečni« kupec tudi uporabnik Twitterja.

-    Digg je pred enim mesec integriral Twitter v svoj sistem

Pred več kot letom dni sem bila zaradi določenih promocijskih aktivnosti uporabnik Digga. Digg je ponujal kot opcijo tudi ‘shout’, kar je pomenilo, da je tisti, ki je zgodbo objavil, to lako poslal (‘shoutal’) svojim prijateljem.

Pred mesecem dni je Digg opcijo shouta odstranil in namesto tega integriral “twitter button” (tudi FaceBook button), kar pomeni, da lahko preko Twitterja zgodbo, ki jo je uporabnik objavil na Diggu, re-twitta svojim followerjem na Twitterju.

Elektronsko poslovanje lahko definiramo kot poslovanje s pomocjo uporabe elektronskih medijev, torej racunalnika, telefona itd. in interneta.  Subjekt poslovanja so lahko fizicni produkti, ki zahtevajo dodatne storitve, kot so shipping; ali pa bolj ‘mehki’ proizvodi, kot so informacije, razni programi …  Sam proces poslovanja vsebuje vse tradicionalne procese kot so marketing, narocilo, placilo, dostava, reklamacijski oddelek…
Predznak ‘e’ oznacuje elektronske medije, kar po eni strani odpira popolnoma nove dimezije poslovanja in med drugim omogoca lazji dostop do kupcev, po drugi strani pa se zapira pred skupinami, kjer je racunalniska pismenost in stopnja zaupanja v digitalni svet okrnjena.

Poslovni modeli v e-tzenju (vir: http://www.associatedcontent.com )

-    Brokerage Model
-    Advertising Model
-    Infomediary Model
-    Merchant Model
-    Manufacturer Model
-    Affiliate Model
-    Community Model
-    Subscription Model

Primeri poslovni modelov  v e-trzenju

-    e-trgovina: 24/7, ce ni jezikovnih omejitev, obstaja moznost dostopa do celotnega internetnega trga, nizki stroški pokrivanja globalnega trga in znižanje stroškov prodaje in marketinga. Kupec lahko kupuje po nižjih cenah, ima širso izbiro, bolj pregledne ‘nakupne police’, dostop do boljših informacij (npr. kupec lahko pred nakupom prebere review-e o proizvodu katerega namerava kupiti); npr. enaa.com
-    e-preskrba: široka izbira ponudnikov, kar vodi k nižji ceni in višja kvaliteta, izboljšana dostava in nižji stroški posrednikov. Možnosti pogajanj, sodelovanj in skupnih nakupov dodatno veča prednosti modela. Prednosti za dobavitelja: globalna prisotnost, dostop do ponudb, lažje prijavljanje ponudb, skupno nastopanje in priprava ponudb.
-    e-dražba: večja izbira, majhni stroški prodaje, prisotnost na globalnem trgu
-    e-tržnica: sestavljena iz več e-trgovin. dostop do različnih vrst produktov in uslug skozi isti uporabniški vmesnik. Prednosti za trgovce so: biti prisoten v verigi trgovin, majhni stroški uporabe in vzdrževanja sistema, majhni stroški oglaševanja in delitev stroškov dostave.
-    najem trgovine. Prednosti za trgovce je v tem, da uporablja to prodajno pot kot dodatek k obstoječim, nima stroškov vzdrževanja in posodabljanja sistema, nima stroškov logistike in lahko posluje po modelu komisije.
-    virtualne skupnosti. Osnovna vrednost virtualnih skupnosti je ta, da so uporabniki vsebin tudi kreatorji vsebin. S plačilom naročnine vsak uporabnik postane član, ki ima vrsto dodatnih ugodnosti. Virtualne skupnosti so zelo cenjene v oglaševalskih agencijah.
-    upravljalec vrednostnih verig je specializiran za določeno funkcijo vrednostnih verig. Banke na primer so upravljalke plačilnega sistema v vrednostni verigi.
-    integrator vrednostnih verig izvaja vse informacijske servise za nemoteno delovanje vrednostnih verig.
-    ponujanje platform za sodelovalno delo, igro in učenje (npr. igralni gigant Blizzard (lastnik igre World of Warcraft) razvija MMORPG (massive multiplayer online role play game), kar bi potem na letni/ projektni bazi lahko prodajal, pa se ne; medtem ko ID Software, ki so razvili igrico Quake (first shooter game) licencirajo gaming engine)
-    posredovanje informacij, certifikatov in ostalih uslug e-ekonomije.

Primer 1: Spletna trgovina www.enaa.com
-    prikaz prodajnih artiklov (racunalniska, sportna oprema, knjige, prehrane..)  - Prikaz razpolozljivih blagovnih znamk.
-    Pondudba fizicnim osebam kot B2B (ponudba za podjetja, na primer laptopi, pisalniska oprema, paketi za cenejse licensiranje, etc.)

-    Splosna prednost spletnih trgovin je ta, da niso fizicno omejene na kupce, ki se nahajajo v okviru 10-ih kilometrov kjer je locirana trgovina, pac pa je omogocena moznost sirjenja k prej nedostopnim kupcem (‘Nakup iz kauca’)
-    Glavna ovira pri siritvi na tuja trzisca je jezik (racunalniska pismenost) in shipping; vendar ce je jezikovna razlicica prevedena v npr. angleski jezik, se teoreticno lahko spetna trgovina razvije tudi na anglesko govoreca podrocja; negativna stran je drag mednarodni shipping oz. ne bi imelo smisla  posiljat produktov iz edinega skladisca v Sloveniji v Ameriko, ce je vecina narocnikov Amerikancev).  (vir: Alexa.com: statistika prikazuje, da je trzisce se vedno omejeno na Slovenijo (95%), Other (4%), Hrvasko (0,7%))